
VIJESTI SUSJEDI · BOSNA I HERCEGOVINA
Čović i Nikšić otvorili postizborne razgovore u Mostaru: tko može sastaviti novu vlast u BiH?
Susret čelnika HDZ-a BiH i SDP-a BiH označio je početak razgovora o vlasti nakon izbora. Dogovor o koaliciji još nije postignut.
Pet dana nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini prvi razgovori o budućoj vlasti dobili su i konkretno ime i mjesto. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović susreo se u petak, 9. listopada, u Mostaru s predsjednikom SDP-a BiH i premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem. Sastanak je održan dok se još dovršava obrada izbornih rezultata i dok političke stranke procjenjuju s kim bi mogle sastaviti parlamentarnu većinu na različitim razinama vlasti.
Čović je nakon susreta na društvenoj mreži X objavio zajedničku fotografiju i poručio da su stabilnost, razvoj i europska budućnost zemlje prioriteti njegove stranke. Kao zadaće političkih predstavnika nakon izbora istaknuo je uspostavu stabilne vlasti, vraćanje povjerenja te konkretan napredak na europskom putu. Sama činjenica da se razgovaralo još ne znači da je postignut koalicijski sporazum: javnosti zasad nisu predstavljeni zajednički program, raspodjela odgovornosti ni popis stranaka buduće većine.
Sastanak je važan jer se odnosi na dva politička aktera koji su već sudjelovali u složenim odnosima vlasti u Federaciji BiH. Nikšić vodi SDP, dok Čović predstavlja HDZ BiH, stranku koja u pregovorima osobito naglašava pitanje političke zastupljenosti Hrvata. Nakon izbora svaki dogovor mora uzeti u obzir ne samo broj zastupničkih mjesta nego i pravila uspostave vlasti u državi s više razina odlučivanja i različitim institucijama. Zato pojedinačni susret dvaju lidera može otvoriti pregovore, ali sam po sebi ne određuje njihov ishod.
Čović je prethodnih dana najavljivao preliminarne konzultacije o sastavljanju vlasti i na državnoj razini i u Federaciji BiH. Spominjao je razgovore s čelnicima više stranaka te sastanke u Mostaru, Sarajevu i Banjoj Luci. U takvom rasporedu kontakt s Nikšićem treba promatrati kao dio šireg ispitivanja koalicijskih mogućnosti, a ne kao potvrdu da su svi partneri unaprijed izabrani. Upravo će odnos programskih ciljeva i parlamentarnih brojeva pokazati može li se početna spremnost za razgovor pretvoriti u stabilan dogovor.
Jedno od mogućih najtežih pitanja ostaje Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Čović je i prije sastanka ponavljao zahtjev za njegovim izmjenama, a pitanje načina izbora političkih predstavnika već dulje izaziva različita tumačenja među vodećim strankama. HDZ BiH promjene veže uz zastupljenost konstitutivnih naroda, dok drugi politički akteri imaju različite poglede na sadržaj i redoslijed reformi. Hoće li to pitanje postati preduvjet za koaliciju, tema paralelnih pregovora ili prepreka dogovoru, u ovoj fazi nije poznato.
Uz izborna pravila Čović u javnim porukama stavlja naglasak na europsku perspektivu zemlje. To je politički okvir oko kojeg su mnoge stranke spremne načelno razgovarati, no iza opće suglasnosti o približavanju Europskoj uniji stoje konkretne obveze: funkcioniranje institucija, usvajanje reformskih zakona i provedba dogovorenih mjera. Buduća vlast neće se ocjenjivati samo po tome koliko brzo bude sastavljena, nego i prema sposobnosti da se o tim pitanjima donose i provode odluke.
Prema rezultatima koje je u petak prenio Dnevno.hr, na gotovo 99 posto obrađenih biračkih mjesta za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH SDA je imala 30,62 posto glasova, SDP BiH 15,4 posto, a lista okupljena oko HDZ-a BiH 13,55 posto. Riječ je o privremenom presjeku glasova, ne o konačnoj raspodjeli mandata. Bez službeno potvrđene strukture zastupničkih mjesta i potencijalnih partnera ne može se pouzdano zaključiti koja je kombinacija većine ostvariva.
Predsjednik SDP-a Nikšić još je tijekom izborne noći govorio o mogućnosti da stranke dosadašnje Trojke nastave zajednički djelovati, bude li to dopuštala raspodjela političke snage nakon izbora. Ni ta izjava nije završni odgovor na pitanje buduće većine. U sljedećim danima očekuju se razgovori u kojima će stranke odmjeravati programske zahtjeve, odnose među partnerima te institucijske i političke uvjete suradnje.
Za građane Bosne i Hercegovine, kao i za brojne ljude podrijetlom iz te zemlje koji žive u Austriji i drugim europskim državama, presudno pitanje neće biti samo s kim će Čović ili Nikšić sjediti za pregovaračkim stolom. Važnije je hoće li nova vlast moći smanjiti političke blokade, osigurati predvidljivost institucija i pretvoriti europske prioritete u konkretne rezultate. Mostarski susret zato je početak jedne faze pregovora, ali još nije odgovor na pitanje tko će i pod kojim uvjetima upravljati Bosnom i Hercegovinom.
Zoran / TV Wien
NACHBARLÄNDER · BOSNIEN UND HERZEGOWINA
Čović und Nikšić sprechen in Mostar über die neue Regierung in Bosnien und Herzegowina
Fünf Tage nach den Parlaments- und Präsidentschaftswahlen in Bosnien und Herzegowina haben die Gespräche über künftige Regierungsmehrheiten einen ersten sichtbaren Schritt gemacht. HDZ-BiH-Chef Dragan Čović traf sich am Freitag, dem 9. Oktober, in Mostar mit dem SDP-Vorsitzenden und Ministerpräsidenten der Föderation Bosnien und Herzegowina, Nermin Nikšić. Während die Auszählung der Stimmen noch abgeschlossen wird, prüfen die Parteien mögliche Bündnisse auf den verschiedenen politischen Ebenen.
Čović veröffentlichte nach dem Treffen ein gemeinsames Foto auf der Plattform X. Stabilität, Entwicklung und die europäische Zukunft des Landes bezeichnete er als Prioritäten seiner Partei. Die Bildung einer stabilen Regierung, die Wiederherstellung des Vertrauens und konkrete Fortschritte auf dem europäischen Weg seien Aufgaben jener Politiker, denen die Wähler am 4. Oktober ihr Vertrauen ausgesprochen hätten. Ein Gespräch ist jedoch noch keine Koalitionsvereinbarung: Weder ein gemeinsames Regierungsprogramm noch eine endgültige Zusammensetzung der Mehrheit wurde bekanntgegeben.
Die Begegnung ist politisch bedeutsam, weil Čović und Nikšić zwei Parteien vertreten, die in der Föderation bereits an komplexen Regierungsbeziehungen beteiligt waren. Während Nikšić die Sozialdemokraten führt, betont Čović mit seiner HDZ BiH besonders die politische Vertretung der Kroaten. Im politischen System Bosnien und Herzegowinas entscheiden nicht nur einfache Stimmenanteile über eine Regierungsbildung. Auch die institutionellen Regeln auf Staats- und Föderationsebene sind zu berücksichtigen. Ein Treffen zweier Parteichefs kann Verhandlungen eröffnen, ihr Ergebnis aber nicht vorwegnehmen.
Čović hatte bereits erste Konsultationen sowohl über eine Regierung auf Staatsebene als auch über eine Mehrheit in der Föderation angekündigt. Dabei sprach er von Gesprächen mit Vertretern mehrerer Parteien und möglichen Treffen in Mostar, Sarajevo und Banja Luka. Der Austausch mit Nikšić ist daher als Teil eines umfassenderen politischen Abtastens zu verstehen. Welche Parteien letztlich eine tragfähige Koalition bilden könnten, hängt von den Mandaten und von inhaltlichen Übereinkünften ab.
Ein besonders schwieriges Thema dürfte das Wahlrecht bleiben. Die HDZ BiH fordert seit Längerem Änderungen, die sie mit der Vertretung der konstitutiven Volksgruppen begründet. Andere politische Akteure beurteilen die angestrebten Änderungen und ihre Voraussetzungen unterschiedlich. Ob eine Wahlrechtsreform zur Bedingung einer Koalition wird oder getrennt verhandelt werden kann, ist zurzeit offen. Gerade an solchen Fragen entscheidet sich oft, ob eine grundsätzliche Gesprächsbereitschaft auch politische Kompromisse ermöglicht.
Neben den institutionellen Fragen hebt Čović die europäische Perspektive hervor. Über das langfristige Ziel einer Annäherung an die Europäische Union besteht unter verschiedenen Parteien zwar grundsätzliche Gesprächsbereitschaft. Entscheidend sind jedoch die konkreten Schritte: arbeitsfähige Institutionen, Reformgesetze und die Umsetzung bereits vereinbarter Maßnahmen. Eine neue Mehrheit wird sich deshalb nicht allein daran messen lassen müssen, wie schnell sie zustande kommt, sondern auch daran, was sie tatsächlich beschließt.
Nach dem von Dnevno.hr am Freitag wiedergegebenen vorläufigen Stand von knapp 99 Prozent der ausgezählten Wahllokale erhielt die SDA bei der Wahl zum Repräsentantenhaus der Föderation 30,62 Prozent der Stimmen. Auf die SDP entfielen 15,4 Prozent, auf die von der HDZ BiH angeführte Liste 13,55 Prozent. Das sind vorläufige Stimmenanteile, keine endgültige Mandatsverteilung. Aus diesen Zahlen allein lässt sich keine verlässliche künftige Regierungsmehrheit ableiten.
Nikšić hatte bereits in der Wahlnacht die Möglichkeit angesprochen, die Zusammenarbeit der bisherigen sogenannten Trojka fortzusetzen, sofern das Wahlergebnis dies zulasse. Auch daraus lässt sich noch keine endgültige Entscheidung über Koalitionspartner ableiten. In den kommenden Tagen dürften weitere Gespräche zeigen, welche politischen Bedingungen verhandelbar sind und wo grundlegende Differenzen bleiben.
Für die Bevölkerung Bosnien und Herzegowinas ebenso wie für Menschen mit familiären Verbindungen zum Land in Österreich und anderen europäischen Staaten ist letztlich entscheidend, ob eine neue Regierung politische Blockaden verringern und verlässliche Entscheidungen treffen kann. Das Treffen in Mostar markiert einen sichtbaren Beginn der Nachwahlgespräche. Wer das Land künftig mit welchen Partnern regiert, ist damit aber noch nicht entschieden.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
