Prijeđi na sadržaj
BEČ · AUSTRIJA · HRVATSKA · LJUDI · PRIČE TV Wien / TV Beč Vaš prozor u Austriju. Vijesti, ljudi, priče.
Austrija ima sve manje katolika: Zašto ljudi napuštaju Crkvu, a neki joj se ponovno vraćaju?

VJERA · DRUŠTVO · ISTRAŽUJEMO

Austrija ima sve manje katolika: Zašto ljudi napuštaju Crkvu, a neki joj se ponovno vraćaju?

U Austriji je krajem 2025. godine bilo 4.488.101 katolika, odnosno gotovo 70 tisuća manje nego godinu prije. Istodobno je zabilježeno 66.930 istupa iz Katoličke crkve, što je manje nego 2024., kada je istu

U Austriji je krajem 2025. godine bilo 4.488.101 katolika, odnosno gotovo 70 tisuća manje nego godinu prije. Istodobno je zabilježeno 66.930 istupa iz Katoličke crkve, što je manje nego 2024., kada je istupila 71.531 osoba. Ove brojke, koje je Austrijska biskupska konferencija predstavila u rujnu 2026., na prvi pogled nude proturječnu sliku: ukupno članstvo se smanjuje, ali i broj onih koji svjesno odlaze iz institucije pada. To nije razlog za proglašavanje pobjede ili propasti, nego za ozbiljnije pitanje o mjestu vjere u današnjem društvu.

Broj članova pada, ali podaci otkrivaju složeniju priču

U Austriji je krajem 2025. godine bilo 4.488.101 katolika, odnosno gotovo 70 tisuća manje nego godinu prije. Istodobno je zabilježeno 66.930 istupa iz Katoličke crkve, što je manje nego 2024., kada je istupila 71.531 osoba. Ove brojke, koje je Austrijska biskupska konferencija predstavila u rujnu 2026., na prvi pogled nude proturječnu sliku: ukupno članstvo se smanjuje, ali i broj onih koji svjesno odlaze iz institucije pada. To nije razlog za proglašavanje pobjede ili propasti, nego za ozbiljnije pitanje o mjestu vjere u današnjem društvu.

Broj katolika ne mijenja se samo zbog istupa. Na njega utječu i krštenja, smrti, doseljavanja i iseljavanja te primanja novih ili povratak ranijih članova. U 2025. zabilježeno je 5.449 novih ili ponovnih primanja u Crkvu te 359 krštenja odraslih. Te se kategorije ne smiju jednostavno zbrojiti s istupima i proglasiti konačnim demografskim rezultatom, jer se radi o različitim tokovima unutar ukupne statistike.

U isto vrijeme broj redovitih sudionika bogoslužja ostao je približno stabilan, dok su brojna tradicionalna vjerska obilježavanja poput crkvenih vjenčanja i krštenja nastavila bilježiti pad. Za župe to znači vrlo stvarnu promjenu: zajednica na papiru i zajednica koja se redovito okuplja nisu iste stvari. Čovjek može ostati formalni član, a godinama ne doći na misu. Drugi može istupiti iz institucije, a nastaviti se osobno smatrati vjernikom.

4.488.101

Katolici u Austriji krajem 2025. godine

66.930

Istupa iz Katoličke crkve tijekom 2025.

Zašto ljudi odlaze? Ne postoji samo jedan odgovor

Za neke je Austrijance odlučujuće financijsko pitanje crkvenoga doprinosa, poznatog kao Kirchenbeitrag. Drugi se udaljavaju zbog razočaranja institucijom, odnosa prema skandalima zlostavljanja, ulozi žena, seksualnoj etici ili načinu donošenja odluka. Dio građana jednostavno ne osjeća povezanost s vjerskim životom, iako je kršten u djetinjstvu. Važno je pritom ne pripisivati svim ljudima jedinstven motiv: službena brojka istupa ne sadrži objašnjenje za svaku pojedinačnu odluku.

Urednički je jednako važno pitati kako Crkva odgovara na nepovjerenje. Nije dovoljno reći da ljudi postaju manje religiozni ako se ne razgovara i o vlastitoj odgovornosti institucije. Tamo gdje je povjerenje narušeno, transparentno postupanje, spremnost na kritiku i dosljedna zaštita djece važniji su od marketinških kampanja. Za dio građana odnos prema župi možda će ponovno postati pozitivan tek kada vide da se o teškim pitanjima može govoriti bez obrambenog stava.

No postoje i drugačije priče. Nekima povratak vjeri započinje nakon bolesti, gubitka bliske osobe ili susreta sa zajednicom koja im je u teškom trenutku pružila pomoć. Povezanost s vjerom nije nužno ravna crta. Osoba može godinama biti udaljena od crkvenoga života, a zatim se ponovno zainteresirati za molitvu, teologiju ili sudjelovanje u zajednici. Zato rast broja primanja u Crkvu zaslužuje pozornost, iako je apsolutno mnogo manji od broja istupa.

Posebno je zanimljiv podatak o krštenjima odraslih. Iza broja 359 nalaze se ljudi koji su u zrelijoj dobi donijeli osobnu odluku o pristupanju Katoličkoj crkvi. Njihove motivacije mogu biti različite, od osobnog duhovnog iskustva do obiteljskih i životnih promjena. Statistika nam govori koliko ih je, ali ne i čitavu njihovu priču. Upravo je to prostor za novinarstvo koje, uz brojke, traži razgovor s ljudima.

Crkva nije samo ustanova, ali ne može pobjeći od odgovornosti

Austrijska Katolička crkva vodi škole, karitativne i socijalne projekte te kulturne ustanove, a mnoge župe funkcioniraju zahvaljujući volonterima. To je važan društveni doprinos koji se ne može svesti na broj članova. Istodobno, dobro djelovanje pojedinaca ne može zamijeniti odgovornost institucije za probleme koji su izazvali kritike. O tome je moguće i potrebno govoriti bez pojednostavljenog sukoba između vjernika i nevjernika.

Za hrvatsku zajednicu u Austriji to je osobito zanimljivo pitanje. U hrvatskim katoličkim misijama ljudi se ne okupljaju samo na misi. Susreću se na vlastitom jeziku, održavaju običaje, pomažu jedni drugima i prenose kulturni identitet djeci. No zajedništvo se ne stvara automatski zato što netko dijeli podrijetlo ili vjeru. Treba ga njegovati, otvoreno govoriti o problemima i dati prostora mladima koji imaju drukčija pitanja od prethodnih generacija.

Može li se iz smanjenja istupa zaključiti da se povjerenje vraća? Takav bi zaključak bio prebrz. Istupi jesu manji nego prethodnih godina, ali ukupni broj katolika i dalje pada. Ni rast krštenja odraslih sam po sebi ne znači opći vjerski preporod. Za razumijevanje promjena trebaju dugoročni podaci, razgovori s različitim generacijama i pozornost prema razlikama između religijske pripadnosti, osobnog vjerovanja i aktivnog sudjelovanja.

Na kraju iza svake statistike stoji osobna odluka. Netko će u crkvi pronaći utjehu i zajednicu. Drugi će zaključiti da više ne želi pripadati ustanovi. Ozbiljna rasprava počinje kada obje odluke možemo razumjeti i istražiti bez omalovažavanja. Crkva koja želi biti važna društvu neće odgovor pronaći samo u brojenju članova, nego u pitanju što ljudi doživljavaju kada pokucaju na njezina vrata.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.