Godina 1990. ostat će zabilježena u hrvatskoj povijesti kao godina donošenja prvoga Ustava neovisne Republike Hrvatske.
Sve je započelo u ljeto 1990. godine kada je Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske donijelo odluku kojom Saboru predlaže donošenje Ustava Republike Hrvatske. Odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. podržala sva tri tadašnja saborska vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće.
Kao ciljevi Ustava zacrtani su: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i njezinih državljana pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva. Na izradi Ustava radila je potom Ustavotvorna komisija u kojoj su bili istaknuti predstavnici političkog i akademskog života.
Osnove Božićnog Ustava napisao je prvi predsjednik
Prvi saziv Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici triju vijeća 22. prosinca 1990. donio je Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske čime je ispunio svoju ustavotvornu ulogu. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, naziva se još i “Božićnim Ustavom”.
Samom proglašenju Ustava prethodili su mjeseci rada nakon što je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman zatražio da se pristupi njegovoj izradi. Nacrt prvog hrvatskog Ustava, tzv. ”Krčki nacrt”, izradila je stručna radna skupina Hrvatskoga sabora na čelu s Vladimirom Šeksom, a u kojoj su sudjelovali Smiljko Sokol, Krunislav Olujić i Ljubomir Valković.
U međuvremenu je Predsjedništvo Republike formiralo Ustavotvornu komisiju s više od dvije stotine članova iz koje je proizašla druga stručna radna skupina u sastavu Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović, Branko Smerdel te tajnik Darko Bekić. Konačni tekst prijedloga priredila je ”Redakcijska skupina” u sastavu Vladimir Šeks, Smiljko Sokol i Zdravko Tomac. Izvorišne osnove odnosno preambulu napisao je osobno dr. Franjo Tuđman.
