Izrael čeka signal Washingtona: Katz otvoreno zaprijetio novim udarom na Iran

BEČ / TEL AVIV / TEHERAN · 23. TRAVNJA 2026.

Napetosti na Bliskom istoku ponovno su porasle nakon što je izraelski ministar obrane Israel Katz izjavio da je Izrael spreman nastaviti rat protiv Irana, ali da za napad na vrh režima i energetska postrojenja čeka “zeleno svjetlo” Sjedinjenih Država. U isto vrijeme Washington poručuje da nema čvrstog vremenskog okvira za završetak sukoba, dok Iran dodatno učvršćuje kontrolu nad Hormuškim tjesnacem.

Katzova poruka više ne ostavlja puno prostora za diplomatsku maglu

Prema izvješću Reutersa, Katz je tijekom sigurnosne procjene s vojnim vrhom poručio da je Izrael spreman obnoviti rat protiv Irana te da su izraelske snage spremne i za obranu i za napad. Najteži dio njegove izjave odnosi se na tvrdnju da Izrael čeka američko odobrenje prije udara na sam vrh iranskog sustava i na ključnu energetsku infrastrukturu, pri čemu je koristio iznimno agresivnu retoriku o “vraćanju Irana u kameno doba”.

Takva formulacija važna je iz dva razloga. Prvo, pokazuje da Izrael ne skriva da razmatra novu, širu rundu udara. Drugo, potvrđuje koliko je američka politička odluka i dalje ključna za daljnju eskalaciju. Kada se u istoj rečenici spominju vrhovni vođa, energetska postrojenja i gospodarska infrastruktura, to više nije samo signal odvraćanja, nego otvorena najava scenarija koji bi mogao imati dalekosežne posljedice i za regiju i za svjetsko tržište energije.

Trump ne zatvara vrata novom udaru

Američki predsjednik Donald Trump, prema Reutersu, rekao je da “nema vremenskog okvira” za završetak rata, dok je Bijela kuća poručila da nije postavio novi rok za produljeno primirje. Istodobno su iz Washingtona stigle i dodatno zaoštrene poruke nakon vijesti o mogućem miniranju Hormuškog tjesnaca, uključujući Trumpovu objavu da je američkoj mornarici naložio da uništi svaki iranski brod koji polaže mine u tom području.

To praktično znači da se javno i dalje govori o primirju i razgovorima, ali da paralelno svi ključni akteri ostavljaju otvoren prostor za novu vojnu rundu. U takvom okruženju i najmanji incident na moru, u Libanonu ili iznad Teherana može vrlo brzo prerasti u novu eskalaciju. Reuters navodi i da su iranske protuzračne snage reagirale na neidentificirane prijetnje iznad Teherana, što je dodatno podiglo nervozu na tržištima.

Iran pokazuje kontrolu nad tjesnacem, ali blokada nije nepropusna

Reuters izvještava da Iran ovih dana demonstrativno pokazuje kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Iranske snage zaplijenile su dva kontejnerska broda, među njima i MSC Francescu, a brodovi su prema dostupnim podacima odvedeni prema Bandar Abbasu. Istodobno je Reuters objavio i procjene da je unatoč američkoj blokadi iz područja pod nadzorom i dalje izašlo više od 10 milijuna barela iranske nafte, što pokazuje da pritisak postoji, ali da nije potpuno zatvorio izlazne tokove.

Za Teheran je to i politička i propagandna poruka: pokazati da još uvijek može kontrolirati jedan od najvažnijih morskih prolaza na svijetu. Za Washington i njegove saveznike to je upozorenje da se svaka strategija pritiska sada mjeri i kroz pitanje energetike, osiguranja brodova, cijene nafte i općeg povjerenja u sigurnost plovidbe. Reuters navodi da je Brent nakon novih napetosti ponovno snažno skočio, što potvrđuje koliko su tržišta osjetljiva na svaku novu vijest iz regije.

Na zaplijenjenom brodu i dvojica hrvatskih pomoraca

Reuters je objavio da se na MSC Francesci nalaze i dvojica hrvatskih državljana, što je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrdilo toj agenciji. Prema istom izvješću, posade dvaju zaplijenjenih brodova zasad su na sigurnom, a njihove države rade na dobivanju dodatnih informacija i oslobađanju pomoraca.

To je važan detalj i za hrvatsku javnost, jer pokazuje da se kriza više ne zadržava samo na razini velikih geopolitičkih izjava. Ona već ima konkretne posljedice za civile i posade trgovačkih brodova koji su se našli usred najopasnijeg pomorskog čvora na svijetu. U takvim okolnostima svaka nova eskalacija dodatno povećava rizik za ljude koji nisu ni političari ni vojnici, nego dio globalnog lanca opskrbe.

UN upozorava na siromaštvo, a tržišta na energetsku paniku

Reuters navodi i crne procjene Ujedinjenih naroda prema kojima bi više od 30 milijuna ljudi moglo biti gurnuto natrag u siromaštvo čak i kada bi rat završio odmah. Upozorenje se temelji na rastu cijena energije, poremećajima u opskrbi hranom i problemima s dostupnošću gnojiva, čiji je transport također vezan uz ovaj pomorski pravac.

Drugim riječima, ovo više nije samo priča o Izraelu, Iranu i Americi. To je i priča o tome kako jedan regionalni rat može pogoditi kućne budžete, cijene goriva, proizvodnju hrane i troškove prijevoza daleko izvan Bliskog istoka. Za Europu, pa tako i za Austriju, to znači novi rizik od skuplje energije i dodatnog pritiska na inflaciju ako se kriza produži. To je možda i najvažniji dio cijele priče: svaka nova vojna prijetnja iz regije vrlo brzo se prelijeva i na europske račune za gorivo, grijanje i logistiku.

Što slijedi

Trenutna slika je krajnje nestabilna. Izrael govori da je spreman za novi udar, SAD ne zatvara vrata daljnjoj vojnoj akciji, Iran pokazuje da i dalje kontrolira ritam pomorske krize, a tržišta reagiraju na svaku novu objavu. Iako se formalno još govori o razgovorima i mogućnosti dogovora, retorika ključnih aktera pokazuje da je prostor za novu eskalaciju i dalje širom otvoren.

Najopasniji element cijele situacije upravo je to što više nitko ne skriva pripreme. Kada ministar obrane javno govori o novom napadu, kada Washington ostavlja otvoren rok bez jasnog kraja i kada se istodobno blokira jedan od najvažnijih svjetskih morskih prolaza, tada više nije riječ o običnoj prijetnji. Riječ je o fazi u kojoj jedna pogrešna procjena može gurnuti cijelu regiju u još širi sukob.

Zoran / TV Wien