fbpx

Sve tajne crkvenog blaga: Skrivali ga od ratova, lukavih kradljivaca, a njegova je vrijednost – neprocjenjiva

Eksponati Riznice Zagrebačke nadbiskupije smještene iznad sakristije katedrale skrivaju devet stoljeća dugu povijest. Preživjeli su ratove, za kojih su bili bunkerirani na raznim lokacijama, a bila je tu i pomno razrađena krađa jednog od najvrjednijih predmeta. U Riznici se nalazi i plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća te drevni misali, mitre, biskupski štapovi, relikvije, ali i mumija Betlehemskog djeteta. Danas je Riznica pod budnim okom časne sestre Line Puklavec, već 33 godine čuvarice crkvenog blaga

Točno 40 uskih i zavojitih stepenica vodi iz sakristije zagrebačke katedrale u najčuvaniju prostoriju unutar Nadbiskupskog dvora – Riznicu.

Ulaz i sigurnosne mjere koje osiguravaju ove eksponate nismo smjeli fotografirati. ‘Iako je njihova tržišna vrijednost ogromna, njihova vrijednost u povijesnom i religijskom smislu je neprocjenjiva’, naglašava mons. Nedjeljko Pintarić, direktor Riznice zagrebačke katedrale.

Časna sestra Lina Puklavec, koja se može nazvati čuvaricom crkvenog blaga, iako u zlatnim godinama, precizno svjedoči o burnoj povijesti Riznice, koja je stara koliko i Zagrebačka nadbiskupija, odnosno prvo biskupija – preko 900 godina.

Ovo vrijedno blago koje je na zahtjev dostupno za obilazak za grupe i delegacije uskoro bi moglo u potpunosti biti izloženo za javnost. U planu je da se najvrjedniji eksponati izlože u nekom od prostora oko zagrebačke katedrale.

A upravo su ti najvrjedniji eksponati, poput najstarije očuvane hrvatske banske zastave i banskog žezla, plašta kralja Ladislava, izvezenog Božjeg groba, Misala Jurja od Topuskog i bjelokosnog plenarija, često bili seljeni.

Nestalo blago

Pa čak i na neko vrijeme izgubljeni. Osim što su sklanjani u utvrđeni grad Medvedgrad za vrijeme napada Tatara, za vrijeme Drugog svjetskog rata najvrjednije je blago ‘bunkerirano’. Tadašnji kustos Riznice naglo je umro, a lokaciju eksponata nije nikome otkrio.

‘Do 1968. nagađalo se gdje je, a konzervatorski zavod sve je popisivao 1951. i vidjeli su da nedostaju najvažniji predmeti te su prijavili nestanak. Kada je tadašnji kustos Antun Ivandija to shvatio, to je i javljeno pa je došla tadašnja policija i na tri dana pritvorila časne. Predmeti su nađeni tek 1968. u kuli u sklopu Nadbiskupskog dvora, nakon što je Ivandija lupao čekićem po zidovima kako bi po zvuku razaznao gdje je šupljina u zidu’, govori nam sestra Lina.

U vrijeme Domovinskog rata postojale su prijetnje da će katedrala biti srušena te su najvrjedniji eksponati također bili bunkerirani, a vraćeni na Kaptol tek nakon vojno-redarstvene akcije Oluja 1995.

Jedna krađa iza koje stoji dobro smišljen plan

Pojedini eksponati napuštali su Riznicu zbog velikih izložbi. Tako je relikvijar sv. Stjepana kralja, rad rimskog baroknog zlatarstva izrađen 1635., 2013. godine putovao u Mađarsku. Bio je, prisjeća se mons. Pintarić, osiguran na nekoliko stotina tisuća eura.

Sestra Lina pak dodaje da je njezin prethodnik, mons. Ivandija procijenio da bi se samo jednom (biskupskom kapom) mogla obnoviti cijela katedrala izvana.

Tijekom svih stoljeća zabilježena je tek jedna krađa, i to je, dodaje sestra Lina, bila smišljena akcija.

Riječ je o bjelokosnom plenariju koji potječe iz 11. stoljeća, a na kojem je na bjelokosnim pločicama reljefno prikazano osam scena iz Isusova života i koji je, prema mnogima, najvrjedniji predmet Riznice.

Tamo negdje između dva svjetska rata, prepričava čuvarica Riznice, Mirko Pyelik kao dobrotvor je darovao Nadbiskupiji veliko srebrno raspelo.

 

Mumija Betlehemskog djeteta

Jedan od zanimljivijih eksponata je mumija Betlehemskog djeteta, navodno ubijenog u vrijeme Isusova rođenja, kada je kralj Herod dao nalog da se pobiju dječaci do dvije godine.

‘To je zagrebačkoj katedrali darovao kralj Andrija II 1217. godine, kada je bio na posveti prve katedrale’, pojašnjava sestra Lina.

Mons. Pintarić dodaje kako je ovo jedina mumija u Zagrebu koja je prošla sva znanstvena istraživanja, od magnetne rezonance do rendgenskog snimanja, i to pod palicom dr. Mislava Čavka, koji je istraživao i mumije iz Arheološkog muzeja.

Donedavno su vjernici mogli vidjeti tu mumiju jer bi bila iznošena svake godine na blagdan Nevine dječice nakon Božića, no, kako objašnjava Pintarić, Sveta Stolica je nedavno objavila dokument o relikvijama prema kojem ih treba držati u riznicama da ne bi došlo do idolopoklonstva.

‘Taj lopov je najprije poklonio srebreni križ iz 1715., koji je kupio od franjevaca. Kao dobročinitelj mogao je stanovati kod zvonara u tornju i za to vrijeme ulazio je u Riznicu te si je dao izraditi ključeve. Kopirao je najstariji predmet i ostavio kopiju, a original je prodao preko Pariza i Londona u Cleveland.

Kovčeg s mumijom Betlehemskog djeteta

Kovčeg s mumijom Betlehemskog djeteta

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Posve slučajno to se doznalo jer su ga htjeli kupiti trgovci iz Graza, no iz Nadbiskupije su dobili odbijenicu jer plenarij nije na prodaju. Međutim, oni sami su ga pronašli u Clevelandu i zanimali se za cijenu. Saznali su da ga je muzej u Clevelandu kupio dvostruko jeftinije nego što su oni nudili i onda su došli pitati kako to da ga oni nisu mogli kupiti. Muzej ga je vratio bez ikakve odštete’, prepričava naša sugovornica, dodajući da u prostorijama Riznice provodi gotovo cijeli dan, s iznimkom dvosatne pauze za ručak i molitvu.

Komadić Isusova križa, oproštajna pisma budućim udovicama, plašt iz 11. stoljeća…

U Riznici je i niz relikvija poput komadića Svetog Križa, a tu je i kost ruke kralja Ladislava koji je osnovao Zagrebačku biskupiju 1094.

Njegova je sestra Jelena bila supruga kralja Zvonimira, a njezin se lik nalazi i na izvezenom plaštu kralja Ladislava iz 11. stoljeća.

Plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća

Plašt kralja Ladislava iz 11. stoljeća

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U Riznici se čuva i Felicijanova povelja iz 1134. u kojoj je dokumentirano osnivanje biskupije i u kojoj se prvi put spominje Zagreb, a ne Grič i Kaptol.

Tu su i oproštajna pisma koja su u zatvoru u Bečkom Novom Mestu svojim budućim udovicama pred pogubljenje pisali ban Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan.

Najdraži joj je Božji grob

Sestri Lini, koja je čuvarica Riznice već 33 godine, najdraži je eksponat vezeni Božji grob, raritet u svijetu. Riječ je o djelu u obliku sarkofaga, izrađenom u tehnici zlatoveza 1659., i iznosi se svake godine za obrede Velikog tjedna pred Uskrs.

Božji grob najdraži je eksponat časne sestre Line

Božji grob najdraži je eksponat časne sestre Line

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Isto se tako pojedino misno ruho i kaleži koriste za velike svečanosti prema nalogu kardinala Josipa Bozanića, a eksponati su bili u upotrebi i tijekom posjeta svetog Ivana Pavla II i pape Benedikta XVI Hrvatskoj.

Do 1870. Riznica je bila u sastavu sakristije i to je bilo mjesto koje je imalo status locus credibilis – vjerodostojnog mjesta u kojem su osim gruntovnih isprava bili sklapani ugovori na najvišoj razini. Tu je bila i knjižnica, čiji je fundus zapravo začetak Nacionalne knjižnice jer je sadržavao ne samo liturgijske knjige, već i one znanstvene, povijesne i medicinske tematike.

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

0 0 vote
Article Rating
Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Austrija foto

Hrvatska foto

Follow Us

Follow us on Facebook Follow us on Twitter Subscribe us on Youtube

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x