‘ZLU NE TREBALO’
Prošlo je gotovo 80 godina otkako su dvije nuklearne bombe detonirane iznad japanskih gradova Hirošime i Nagasakija, usmrtivši najmanje 129.000 ljudi i prouzročivši razorne, dugoročne zdravstvene učinke.
Do danas, to su jedini slučajevi korištenja nuklearnog oružja za ratovanje, međutim, realnost je da je u svijetu danas ostalo otprilike 12.700 bojnih glava. Dakle, što bi se dogodilo da sutra izbije nuklearni rat?
Naravno, ovo je samo hipotetski, no u videu ispod, tim iz AsapSCIENCE otkriva znanost koja stoji iza nuklearnih bombi, kako bi predvidjeli kolika je vjerojatnost da ćete preživjeti. Recimo samo, u slučaju nuklearne eksplozije, željeli biste nositi bijelo.
Parametri o kojima ovisi utjecaj eksplozije
Za početak, treba odmah raščistiti – ne postoji u potpunosti siguran način za procjenu utjecaja eksplozije jedne nuklearne bombe, jer ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući i kakvo je vrijeme na dan kada je bačena, doba dana kada je detonirala, zemljopisni raspored mjesta gdje udari i hoće li eksplodirati na tlu ili u zraku.
No, općenito govoreći, postoje neke predvidljive faze eksplozije nuklearne bombe koje mogu utjecati na vjerojatnost vašeg preživljavanja. Također možete istražiti ovu jezivu interaktivnu procjenu kako biste saznali kako bi se nuklearna eksplozija proširila područjem u kojem živite.
Bljesak zasljepljujuće svjetlosti
Kao što gornji video objašnjava, otprilike 35 posto energije nuklearne eksplozije oslobađa se u obliku toplinskog zračenja. Budući da toplinsko zračenje putuje približno brzinom svjetlosti, prva stvar koja bi vas pogodila je bljesak zasljepljujuće svjetlosti i topline.
Sama svjetlost je dovoljna da izazove nešto što se zove bljesak sljepoće – obično privremeni oblik gubitka vida koji može trajati nekoliko minuta.
Video AsapSCIENCE razmatra bombu od 1 megatona, koja je 80 puta veća od bombe detonirane iznad Hirošime, ali mnogo manja od mnogih modernih nuklearnih oružja, piše Science Alert.
Za bombu te veličine, ljudi udaljeni do 21 km doživjeli bi brzu sljepoću po vedrom danu, a ljudi udaljeni do 85 km bili bi privremeno oslijepljeni u vedroj noći.
Velika toplina i bijela odjeća
Toplina je problem za one koji su bliži eksploziji. Blage opekline prvog stupnja mogu se pojaviti na udaljenosti do 11 km, a opekline trećeg stupnja – one koje uništavaju i stvaraju mjehuriće na kožnom tkivu – mogu zahvatiti svakoga tko je udaljen do 8 km. Opekline trećeg stupnja koje pokrivaju više od 24 posto tijela vjerojatno bi bile smrtonosne ako ljudi ne dobiju hitnu medicinsku pomoć.
Te su udaljenosti promjenjive, ne ovise samo o vremenu, već i o tome što nosite – bijela odjeća može reflektirati dio energije eksplozije, dok će je tamnija odjeća apsorbirati.
Ipak, malo je vjerojatno da će to napraviti veliku razliku za one koji su dovoljno nesretni da budu u ili u blizini središta eksplozije.
Temperature u blizini mjesta eksplozije bombe tijekom eksplozije u Hirošimi procijenjene su na 300.000 stupnjeva Celzijusovih – što je otprilike 300 puta više od temperature na kojoj se tijela kremiraju, tako da su ljudi gotovo trenutno svedeni na najosnovnije elemenata, poput ugljika.
Vjetar do 756 km/h
Ali za one koji su malo udaljeniji od središta eksplozije, osim topline, treba razmotriti i druge učinke. Nuklearna eksplozija također odbacuje zrak od mjesta eksplozije, stvarajući nagle promjene tlaka zraka koje mogu zgnječiti predmete i srušiti zgrade.
Unutar radijusa od 6 km bombe od 1 megatona, valovi eksplozije proizveli bi 180 metričkih tona sile na zidove svih dvokatnih zgrada i brzinu vjetra od 255 km/h. U radijusu od 1 km, tlak je četiri puta veći, a brzina vjetra može dosegnuti 756 km/h.
Tehnički, ljudi mogu izdržati toliki pritisak, ali većina ljudi bi stradala od pada zgrada.
Ako nekako preživite sve to, još uvijek se morate nositi s trovanjem radijacijom – i nuklearnim ispadanjem. AsapSCIENCE se dotiče ovoga u gornjem videu, ali trajni učinci na planetu su dugotrajniji nego što biste mogli očekivati.
Nuklearna zima
Na primjer, simulacijska studija objavljena 2019. godine pokazala je da bi nuklearni rat između Sjedinjenih Država i Rusije gurnuo Zemlju u nuklearnu zimu na nekoliko dana, zbog razine dima i čađe ispuštenih u atmosferu.
Također znamo da radioaktivne čestice mogu putovati nevjerojatno daleko; nedavna studija pokazala je da su ostaci radioaktivnog ugljika iz hladnoratovskih testova nuklearne bombe pronađeni u Marijanskoj brazdi, najdubljoj točki svjetskih oceana.
Opet, sve je ovo hipotetski – postoje međunarodni ugovori koji zaustavljaju širenje i korištenje nuklearnog oružja, pa se nadamo da nikada nećete morati znati niti jednu od ovih informacija.
Međutim, da biste saznali više o trenutnom stanju nuklearnog oružja u svijetu, uključujući i razmjere bombi, možete posjetiti Nuclear Notebook u Biltenu atomskih znanstvenika.