CRNA LISTA ‘TURSKOG SULTANA’! ‘Svi koje poznajem su ili mrtvi ili u zatvoru’: Hapsio bi učiteljice u Švedskoj i aktiviste u Srbiji?

NATO je službeno pokrenuo proces ulaska Švedske i Finske u svoj vojni savez.

Ali ključni uvjet za članicu NATO-a, Tursku, je predaja više od 70 ljudi koje je njezin predsjednik opisao kao teroriste.

Čelnici dviju nordijskih nacija kažu da ovo pitanje shvaćaju ozbiljno, ali izručenje u konačnici ovisi o sudovima, a ne o političarima. Pa koga Turska želi i bi li oni ikada bili deportirani u Ankaru?

Turski zahtjevi

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje obrambenom savezu Zapada nakon što je Rusija pokrenula svoj rat u Ukrajini. Turska je bila jedina od 30 država članica NATO-a koja je blokirala njihove napore sve dok dvije nordijske države nisu pristale na niz zahtjeva – uključujući izručenje osoba koje su navodno povezane s terorizmom.

Prema memorandumu potpisanom na summitu NATO-a prošlog tjedna, Finska i Švedska složile su se ekspeditivno i temeljito pozabaviti turskim “neriješenim zahtjevima za deportaciju ili izručenje osumnjičenika za terorizam”, uz “bilateralne zakonske okvire za olakšavanje izručenja”.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je Švedska obećala izručenje 73 “terorista” i da je već poslala njih tri ili četiri. Provladin turski dnevnik Hurriyet objavio je popis od 45 osoba, uključujući 33 tražene iz Švedske i 12 iz Finske.

 

 

Traži ih Turska

Turska je posebno zainteresirana za predaju pojedinaca koje smatra povezanima s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), koju EU, SAD i UK smatraju terorističkom skupinom. Također je za petama sljedbenicima prognanog turskog svećenika Fethullaha Gulena. Guleniste Turska okrivljuje za neuspjeli puč protiv predsjednika Erdogana 2016. godine.

BBC je razgovarao s tri osobe koje traži Turska.

Bulent Kenes: Novinar

Godinama je bio glavni urednik ‘Today’s Zaman’, velikog dnevnog lista na engleskom jeziku u Turskoj, prije nego što je ugašen 2016. Sada živi u egzilu u Stockholmu.

Turske vlasti ga optužuju da je dio Gulenovog pokreta ili kako ih zovu Fethullahova teroristička organizacija (Feto). Poznata je po svojoj mreži škola i ne smatra se terorističkom skupinom u EU, Velikoj Britaniji ili SAD-u.

Kenes je rekao da je postao meta zbog svojih otvorenih kritika predsjednika Erdogana i da se suočio s optužbama da je planirao srušiti vladu: “Sve su optužbe izmišljene. Ja sam neovisni novinar bez veze s bilo kojom organizacijom.”

Dobio je uvjetnu zatvorsku kaznu 2015. zbog “vrijeđanja predsjednika”, u tweetu u kojem je pisalo da bi ga se Erdoganova pokojna majka sramila. Uvreda predsjednika Erdogana i danas je uobičajena optužba, a 17 novinara i karikaturista izvedeno je pred sud u prva tri mjeseca 2022., prema neovisnoj turskoj organizaciji Bianet.

Bulent Kenes vjeruje da je postao adut u pregovaranju između Erdogana i Švedske u pregovorima s NATO-om. Ne boji se osobito izručenja jer bi to bila “izdaja švedskih vlastitih vrijednosti” demokracije i zaštite disidenata. “Ovo nije test za Erdoganov režim… ovo je test za švedske vlasti”, rekao je.

Turska ga optužuje da je član militantnog PKK-a, koji poziva na veću kurdsku samoupravu i uključen je u oružanu borbu s turskom državom.

Fatih: ‘Reformirani piroman’

Ostali na turskom popisu daleko su manje istaknuti. Fatih, pripadnik Kurda iz Finske, bilo je dio grupe od pet mladića koji su 2008. godine zapalili vrata turske ambasade.

Sada 37-godišnji vlasnik tvrtke i poduzetnik, rekao je za BBC da žali što je učinio: “U to vrijeme, moj život je bio zbrkan, imao sam mnogo vrsta problema.”

Iznenadio se kad je svoje ime našao na listi jer je davno završio izdržavanje 14-mjesečne uvjetne kazne i platio je odštetu veleposlanstvu. Finske vlasti dodijelile su mu državljanstvo prije nekoliko godina i smatrale su slučaj veleposlanstva zatvorenim, rekao je.

Turska ga optužuje da je član militantnog PKK-a, koji poziva na veću kurdsku samoupravu i uključen je u oružanu borbu s turskom državom. Fatih je rekao da nije imao nikakve veze ili ideološke veze s PKK-om i da vjeruje da je na meti isključivo zbog svog kurdskog podrijetla.

Kurdi čine 15-20% stanovništva Turske, ali su generacijama suočeni s progonom u Turskoj. Vlada u Ankari pokušava zabraniti prokurdsku stranku HDP, treću po veličini u parlamentu.

Iako Fatih nije vjerovao da će biti izručen kao finski državljanin, bojao se uznemiravanja u lokalnoj turskoj zajednici ili mogućeg uhićenja u inozemstvu na zahtjev Turske. Rekao je da je jako tužan što se Finska mora “boriti za njega”.

Aysen Furhoff: Učiteljica koja je pobjegla

Aysen Furhoff došla je u Švedsku nakon što je odslužila pet godina robije u Turskoj zbog pokušaja “podrivanja ustavnog poretka” kada je imala 17 godina i bila je članica Turske komunističke partije. Rekla je da joj je u Švedskoj ponuđena zaštita nakon mučenja u zatvoru.

Sada ima 45 godina, živi u Stockholmu sa suprugom i kćeri i radi kao učiteljica, a inzistira na tome da više nije uključena u tursku politiku.

“Otišla sam iz Turske prije 20 godina. Ako me tamo pošalju, neće imati nikakve koristi od mene. Svi koje poznajem su ili mrtvi ili u zatvoru. Zato je biti na popisu bilo iznenađujuće – tko sam ja za njih?”

Gospođa Furhoff kaže da je također kazneno gonjena u Turskoj jer je članica PKK. Priznaje da je s njima surađivala tri mjeseca prije nekih 25 godina. Iako više ne simpatizira PKK, poriče da su oni teroristička skupina i vjeruje da bi trebali biti dio rasprava za pregovarački mir u Turskoj. Pozivajući se na švedski zakon, ona nije zabrinuta oko izručenja, ali joj je teško povjerovati da bi mogla biti važan slučaj za Ankaru.

Srbija zatvorila Erdoganovog protivnika u samicu

Kako piše Nova.rs. turski aktivist i političar Ečevit Piroglu, koji se duže od godinu dana nalazi u ekstradicijskom zatvoru u Srbiji, mogao bi uskoro biti izručen Turskoj. Protivnik vlasti Erdogana suočava se sa teškim zatvorskim uvjetima, a njegove kolege upozoravaju da će, ukoliko dođe do izručenja, Pirogu biti životno ugrožen. Zbog toga je “Inicijativa za slobodu” uputila službeni dopis Europskom parlamentu, tražeći od Bruxellesa da reagira na kršenje njegovih ljudskih prava.

Dnevno.hr

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.