Ivanov: ‘Stiže recesija koju je kreirala politika i institucije EU’

Recesija stiže, ali rekla bih da je to recesija koju je politika i institicuije u EU kreirali. To nije prirodni proces recesije, to je recesija koja često puta inicirana odlukama koje se donose na razini EU’, kazala je Ivanov

Ekonomistica Marijana Ivanov gostujući u RTL Direktu kazala je da se zamrzavanje cijena može produžiti i na šest mjeseci te tako spriječiti njih rast.

“Vlada uvijek mora kupiti poene kod glasača, tako da i ove mjere nisu ništa drastično. Više manje su te cijene koje su zamrznute su cijene po kojima su se ti isti proizvodi prodavali u trgovinama velikih lanaca, pogotovo u trenutku akcije. akcija pokriva troškove nabavke. To nije ispod troška cijena. Međutim, Vlada je morala donijeti neku regulativu i pokazati da čak i ako dođe do ubrzanja inflacije prema kraju godine i stvore se novi uvjeti zbog čega bi se inflatorna očekivanja ugrađivala u cijene i time stimulirala rast cijena da to neće biti moguće.

Sad smo zamrznuli cijene na tri mjeseca, možemo produžiti na 6 mjeseci. Time ćemo spriječiti rast cijena, ne samo zamrznutih cijena nego i drugih cijena roba i usluga koje se na njih nadovezuju. To je jednostavno dio antiinflacijske politike prije svega, politike pravednosti da pomognete najnižim dohodcima kod kojih udio potrošnje šećera, brašna, šećera, svinjetina ima veći udio potrošnje u kućnom budžetu”, dodala je Ivanov.

Podsjetila je i da je Hrvatska po životnom standardu na dnu Europske unije, a da su cijene previsoke za standard.

“Po životnom standardu, Hrvatska je na dnu EU. Od nas su gori samo Bugari. Po cijeni hrane, među članicama EU s najvišim cijenama hrane. Cijene su na 94 posto prosjeka EU. U Njemačkoj su na 103. Usporedite plaću u Njemačkoj i Hrvatskoj i životni standard, jasno je da su cijene hrane u Hrvatskoj previsoke. Sva kućanstva s nižim dohotkom veći dio njega troše na hranu. Visoki dohodci troše 15 posto na hranu. U trenutku kad cijena hrane raste, naravno da to pogađa kućanstva s najnižim dohotkom’, kazala je Ivanov.

Na pitanje jesu li moguće nestašice poput onih u Srbiji gdje nedostaje šećera, Ivanov odgovara:

“U Srbiji se nestašice događaju zbog nekih drugih problema. Oni imaju svoj tip strukturnih problema u gospodarstvu i daleko manje su otišli u smjeru tržišne ekonomije nego Hrvatska. Ako mi i nemamo na domaćem tržištu, uvozimo tako da se osobno ne bojim nestašice niti iz domaćih izvora niti iz inozemstva. Međutim, uvijek nestašice nastaju zbog poremećaja u dobavnim lancima koji mogu biti rezultat zaista nekog racionalnog razloga. A mogu biti i čisti rezultat manipulacije. U ovom trenutku ta odluka Vlade ne odgovara i u prilog im ide možda raditi nekakvu nestašicu’, kazal je Ivanov.

Dodala je da su drugi problem su ljudi koji su skloni panici i strahu.

‘Ljudi su bez razloga danas pokupovali suncokretovo ulje, nigdje neće ići tri mjeseca, ne moraju strahovati da će cijena porasti. Međutim, čim ljudima kažete da će doći do nestašice, počnu automatski raditi zalihe, a naravno da trgovine ne možete puniti tom dinamikom i onda se ta kriza, panika prenosi kroz društvo pa se stvori dojam da će doći do nestašice. Nema razloga da dođe do nestašice i naposljetku Vlada sigurno ne bi išla donositi neku odluku da nije znala konkretnu odluku koji su raspoloživi resursi u Hrvatskoj i koja je to cijena s kojom će proizvođači i trgovački lanci preživjeti’, navela je.

Istaknula je kao svaka ekonomska odluka ima i svoje žrtve, te da je posve  jasno da određene male trgovine neće moći ili ne mogu prodavati jer su kupili skuplje jer imaju ugovore koje ih vežu na skuplju cijenu u nabavi i nemaju ekonomiju obujma niti promet da bi mogli ići s nižom cijenom.

“Inflacija može nastati na strani ponude i potražnje. Ako na strani potražnje ulijevate novac, jasno da više novca trči u lov za istom ili manjom količinom robe i cijene rastu. Svi ti socijalni paketi koji su se događali u SAD-u i Europi u vrijeme pandemije i sad se opet događaju i podrazumijevaju određene svote novaca koje vlade daju na raspolaganje povećavaju njihovu kupovnu moć i mogućnost potrošnje. To je jedan udar koji vuče u smjeru inflatornog djelovanja. Međutim, ti iznosi nisu toliko veliki. Helikoptersko sijanje novca bi imalo veći inflatorni udar imalo da se odvija kroz odobravanje novih kredita što nije slučaj’, kazala je Ivanov. 

Napomenula je da u SAD-u nije bilo razloga za inflatorne procese s kojima je suočena Europa zbog rata u Ukrajini.

‘Imamo tamo i velik problem prebrzog prelaska s fosilnih goriva na nekakve zelene obnovljive izvore energije. Sve je počelo upravo cijenama energenata, prebrza energetska tranzicija koja se prebrzo želi provesti je potakla rast cijena energenata prije godinu i 2-3 mjeseca’, objasnila je Ivanov i dodala da recesija stiže.

‘Nažalost, recesija stiže, ali rekla bih da je to recesija koju je politika i institicuije u EU kreirali. To nije prirodni proces recesije, to je recesija koja često puta inicirana odlukama koje se donose na razini EU. Sami sebi pilimo granu na kojoj sjedimo. Neprestano radimo procese koji idu u smjeru recesije, a s pandemijom sve one mjere još otprije su napravile zastoj i poremećaj na tržištu’, zaključila je Ivanov.

Tportal.hr

Photo by Carlos Pernalete Tua

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.