Berba je ove godine u nekim dijelovima Hrvatske počela puno ranije nego inače, ponegdje već sredinom kolovoza. Unatoč očekivanim manjim prinosima zbog dugotrajne suše, vinogradari gotovo jednoglasno poručuju da je grožđe zdravo te da će vino biti i slađe i kvalitetnije, zahvaljujući nedavnoj kiši koja je ublažila gubitke. Šećera u bobicama ima dovoljno i količine kiseline su primjerene.
No, s druge strane, nezaobilazan rast troškova zasigurno će utjecati na poskupljenje vina.
Porasli troškovi proizvodnje
I u Istri je berba krenula desetak dana ranije nego prijašnjih godina, a Elvis Visintin, glavni enolog vinarije Capo u istarskoj Općini Brtonigla, očekuje 20 posto manje uroda. Riječ je o maloj istarskoj vinariji sa 7,5 hektara vinograda na tri položaja, a koja godišnje u optimalnim uvjetima proizvede, prema navodima na njihovoj web stranici, 38.000 litara vina.
‘Vino će ove godine biti kvalitetnije zato što se skupilo više šećera, a uz to je grožđe dozrijevalo u gotovo pa optimalnim uvjetima jer je prije berbe ipak palo nešto kiše, loza se oporavila i nastavila sazrijevati. Možemo očekivati da će malvazija imati više alkohola nego prijašnjih godina’, kaže Visintin.
Nezaobilazna tema je poskupljenje vina, a ono je, kaže naš sugovornik, sigurno i nezaobilazno i to ne samog zbog manjeg uroda, što je samo po sebi prirodna pojava, već i zbog povećanja troškova proizvodnje. Znatno je poskupio plavi dizel, skočile su cijene električne energije, poskupjela su gnojiva, pa i ona ekološka, koja koristi vinarija Capo, a i sredstva za zaštitu bilja od bolesti i insekata, kao i etikete te staklena i kartonska ambalaža.
‘Produžio se i rok dobave. Danas svjedočimo nečemu što ranije nismo mogli zamisliti – ako želite nabaviti neki repromaterijal, koji bi vam inače stigao za sedam do 10 dana, sada na njega morate čekati i po mjesec i pol, ako uopće dođe. Uz sve to, poskupjela je radna snaga, koju je teško naći, tako da problem više nije samo u cijeni. To nas sve stišće i morat ćemo dići cijene vina. Cijenu formiraju i ponuda i potražnja, a ponuda će ove godine biti manja zbog manjih prinosa. Tek trebamo vidjeti što će biti s potražnjom jer prije svega ovisimo o turističkoj sezoni’, kaže Visintin. U vinariji Capo prerađuju grožđe od kojeg prave istarsku malvaziju, chardonnay, pinot sivi, sauvignon bijeli, muškat žuti, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot, a dio je rastao u mladim vinogradima zasađenima ove i prošle godine.
Visintin nam, naime, pojašnjava da su morali obnoviti stare vinograde oboljele od zlatne žutice, najopasnije bolesti vinove loze u Europi. Iskoristili su stoga sredstva iz programa Ministarstva poljoprivrede za obnovu vinograda kako bi raskrčili stare i zasadili mlade nasade.
Vinogradari očekuju da će poskupjeti i grožđe, a neki vinari kupovat će ga zbog ovogodišnjeg manjeg uroda i poskupljenja repromaterijala. Tako bi za kilogram grožđa trebalo izdvojiti od četiri do osam kuna, što je dvije kune skuplje nego prijašnjih godina.
Smanjenje prinosa za 15-25 posto
U Slavoniji, točnije u feričanačkim vinogradima vinarije Enosophia, u kojima je berba krenula znatno ranije nego inače, suša je pridonijela bržem dozrijevanju i nešto slabijim prinosima. Zbog toga se može očekivati viša kvaliteta pojedinih vina. Vinovu lozu inače uzgajaju na 165 hektara vinograda na osam lokaliteta, a lani su ubrali 850 tona grožđa. No ove godine situacija je nešto drugačija. Prema dosadašnjim saznanjima i okvirnoj procjeni, očekuje se smanjenje prinosa za 15 do 25 posto na pojedinim položajima.
Specifičnost berbe u feričanačkom vinogorju je ta da se velika većina grožđa i dalje bere ručno, bez obzira na karakteristike sorti, a način branja bobica utječe i na kakvoću proizvedenog vina. Glavni enolog Martin Kovačević ustvrdio je da ‘ovogodišnja berba neće utjecati na kvalitetu jer se grožđe bere u optimalnim parametrima za pojedini proizvod’. ‘Berba je ranija jedino što se tiče vremenskog perioda na koji smo navikli, ali grožđe je spremno, odnosno tehnološki zrelo’, rekao je Kovačević, dodajući da su podrumi spremni te da su u vinariji zadovoljni time kako je krenula prerada.
Berbu su započeli sortom chardonnay za bazu za pjenušac, nastavili pinotom crnim te frankovkom. Već godinama u berbu uključuju mnoge mlade berače i nezaposlene s područja istočne Slavonije koji su u potrazi za sezonskim poslom, pa tako nemaju problema s radnom snagom. Pojedini berač ubere između 500 i 1000 kilograma, a budući da će berba u Feričancima trajati oko 25 radnih dana, iz vinarije ističu da se pretežito sušna godina neće znatno odraziti na poslovanje.
Kažu i da postoji mogućnost korekcija cijena određenih kategorija vina. ‘Zbog povećanja cijena repromaterijala i same proizvodnje pratit ćemo situaciju na tržištu vina i reagirati prema potrebi’, kažu nam iz Enosophije.
Najviši stupanj predikatnih vina
U pitoresknom mjestu Rusnica u Općini Hum na Sutli u Zagorju svi su čuli za vinariju Bodren Borisa Drenškog, čija su vrhunska predikatna vina dobitnici domaćih i svjetskih priznanja. Na četiri hektara vinograda s 25.000 trsova, Bodren se diči raznim sortama, od bijelog i sivog pinota te chardonnaya do rajnskog rizlinga, sauvignona bijelog, rizvanca i traminca.
Premda su godinama prije obitelji Drenški vremenski uvjeti išli na ruku, posljednjih godina nema ledene berbe, za koju temperatura mora iznositi minimalno -7 stupnjeva Celzijevih te takva treba ostati sve do kraja berbe i naposljetku prerade.
‘Nasadi su nam se povećali, sad imamo redovne berbe kao i drugi vinogradari, dio smo već i pobrali. Trenutno ciljano kombiniramo berbu za tip vina; imamo ono suho i slatko niže kategorije. Manji dio ostavljamo za predikatne berbe. Ako ne bude mogućnosti za ledenu berbu i minusi ne budu niži od sedam stupnjeva, imamo varijantu ledene berbe prosušenih bobica, kad voda dehidrira zbog jakog vjetra i takve bobice grozda izgledaju kao ‘cvebe’, odnosno grožđice. U kemijskom sastavu to je gotovo isto kao ledeno vino, odnosno kad se to preša, ostaju veliki ostaci sladora pa je za mnoge ta kategorija čak bolja od ledenih vina’, ističe Drenški, čija se berba prosušenih bobica pokazala kao odlična alternativa jer je naposljetku riječ o najvišem stupnju predikatnih vina.
No i sam je, kaže, svjestan neizvjesnih vremena za vinogradare i vinare, iako on ima, dodaje, manje količine. Međutim kad proširi nasade i poveća proizvodnju, zna da će ti troškovi dočekati i njega. ‘Cijela Hrvatska kotira u Europi kao skupa po pitanju vina, tako da nemamo puno prostora za dizanje cijene. Ne smijemo se uspoređivati s uvoznim i svjetskim vinarima koji imaju velike industrijske proizvodnje, jer mi imamo kvalitetu i morali bismo biti skuplji, no to još uvijek nije prepoznato što se tiče svjetskog tržišta i izvoza’, kaže Drenški.
Foto : Zoran / TV Wien