Nije ‘na kraj svijeta’, obiđite Basquiatovu retrospektivu u bečkoj Albertini

Kad god se čovjek zatekne u Beču, ima prilike pogledati barem jednu, a često i nekoliko velikih izložbi. Ove jeseni skrećemo pozornost na izložbu pod naslovom ‘O simbolima i znakovima’, prvu veliku muzejsku retrospektivu izvanrednog opusa Jean-Michela Basquiata (1960–1988.), koja je 9. rujna otvorena u bečkoj galeriji Albertina.

Svojim simboličnim, složenim i često emocijama nabijenim umjetničkim djelima Jean-Michel Basquiat bitno je izmijenio svijet umjetnosti i kulturnu produkciju 1980-ih. Ipak, čak i danas, više od trideset godina nakon njegove prerane smrti, Basquiatovo postmoderno i dobrim dijelom političko nasljeđe čine se jačim nego ikad. Naime, Basquiatove izrazito simboličke slike često se bave političkim temama, kritizirajući rasizam, društvenu nepravdu i potrošački kapitalizam.

Jean-Michel Basquiat Basquiat rođen je u Brooklynu (New York) 22. prosinca 1960. S ocem haićanskog i majkom portorikankog podrijetla, Basquiatovo raznoliko kulturno nasljeđe bilo je jedan od njegovih mnogih izvora inspiracije. Još u ranoj dobi počeo je crtati na listovima papira koje je njegov otac, računovođa, donosio kući iz ureda. Kako je dublje zaranjao u svoju kreativnu stranu, majka ga je snažno poticala na njegovanje umjetničkog talenta.

Srednju školu napustio je 1977, godinu dana prije negoli je trebao maturirati. Kako bi spojio kraj s krajem, na ulici je prodavao majice, trenirke i razglednice sa svojim umjetničkim crtežima i slikarijama. Pozornost je privukao svojim grafitima u New Yorku kasnih 1970-ih, pod umjetničkim imenom ‘SAMO’. Radeći s bliskim prijateljem, oslikavao je vagone podzemne željeznice i zgrade na Manhattanu zagonetnim aforizmima.

U svojim ranijim djelima Basquiat je bio poznat po uporabi motiva krune, što je bio njegov način slavljenja crnaca kao veličanstvene kraljevske obitelji, odnosno slavljenje rase kao svete. Detaljnije opisujući samu krunu, suvremeni talijanski umjetnik Francesco Clemente rekao je:

‘Jean-Michelova kruna ima tri vrha, za njegove tri kraljevske loze: pjesnika, glazbenika i velikog boksačkog prvaka. Jean je svoju vještinu mjerio sa svima koje je držao jakima, bez predrasude s obzirom na njihov ukus ili dob’.

Tri godine borbe za mjesto pod suncem ustupile su mjesto slavi 1980, kada je Basquiatov rad predstavljen na jednoj skupnoj izložbi. Njegov rad i stil dobili su pohvale kritičara zbog spoja riječi, simbola te likova i životinja koje su sadržavali. Ubrzo je njegove slike počela obožavati publika željna svježe umjetnosti, koja je bez problema plaćala čak i po 50.000 dolara za Basquiatove originale.

Njegov uspon poklopio se s pojavom novog umjetničkog pokreta, neoekspresionizma, koji je pokrenuo val novih, mladih i eksperimentalnih umjetnika među kojima su bili i Julian Schnabel i Susan Rothenberg. Sredinom 80-ih surađivao je i s Andyjem Warholom, što je rezultiralo njihovom zajedničkom izložbom. Basquiat je umro na vrhuncu slave 12. kolovoza 1988. u New Yorku od predoziranja heroinom. Imao je samo 27 godina.

Umjetnikov raznoliki opus pokazuje kako Basquiat svoje snažne kompozicije suprotstavlja hijerarhijama i pravilima. Inspiraciju je crpio iz crtanih filmova, dječjih crteža, reklama kao i iz vlastita obiteljskog nasljeđa te konvergencije afroameričke, afričke i astečke kulturne povijesti s klasičnim temama i suvremenim junacima poput sportaša i glazbenika. Uporaba jezičnih znakova i simbola dio je Basquiatove umjetničke prakse, od njegovih najranijih crteža do kasnijih poetsko-konceptualnih grafita, od njegovih bilježnica do zrelih crteža i slika. Svi ti radovi istovremeno ukazuju na Basquiatovo duboko razumijevanje povijesti umjetnosti i svjedoče o umjetničkom senzibilitetu kojim reflektira svoje suvremeno kulturno i političko okruženje.

Izložba koja će u Albertini ostati otvorena do 8. siječnja 2023. predstavlja osamdesetak značajnih djela iz renomiranih javnih i privatnih zbirki. Radi se o retrospektivnoj kolekciji koja pruža nove uvide u Basquiatov jedinstveni likovni jezik i dešifrira sadržaj njegovih umjetničkih ideja.

Tportal.hr

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.