Mnoge žene zadrhte kada pročitaju onaj dio iz Knjige postanka u Bibliji gdje Bog govori Evi kako će muke njezine umnožiti kad zatrudni. “U mukama ćeš djecu rađati”, piše u Starom Zavjetu.
Ali treba li to stvarno biti tako? Moraju li žene u 21. stoljeću rađati u muci kako to piše Biblija. Kako nam kaže dr. Darko Husar, ginekolog s više desetljeća iskustva, puno se toga promijenilo od biblijskih vremena i porod više ne mora biti tako bolan.
“Medicina sve radi kako bi porod bio što lakši i kraći. Danas imamo epiduralnu analgeziju koja rodiljama olakšava porod i pomaže da onaj najteži dio poroda prođe bez bolova”, objašnjava ginekolog.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) govore da je 2021. bilo 10.016 poroda carskim rezom, što je jedan posto više nego u prethodnoj godini i potvrđuje trend rasta. Naime, u 2021. godini zabilježeno je 25.719 spontanih poroda (70,8 posto ukupnoga broja poroda), a 10.016 carskih rezova, odnosno 27,6 posto.
Broj poroda carskim rezom u porastu
Broj operativnog dovršenja poroda u većini zemalja raste, a prema izvješću OECD-a za 2020. godinu stope se kreću u rasponu od 148 na 1.000 živorođenih u Izraelu pa sve do 550 na 1.000 u Turskoj.
Usprkos rastu broja carskih rezova, Hrvatska još uvijek kaska za brojnim europskim zemljama kada je u pitanju carski rez na zahtjev. Iako se praksa razlikuje od zemlje do zemlje, u većini zemalja carski rez na zahtjev je nešto na što većina budućih rodilja može računati.
Jedna naša čitateljica koja se preselila u Veliku Britaniju nam je ispričala kako ju je liječnica kod pripreme za porod pitala želi li carski rez ili vaginalni porod.
“Dok nisam došla tamo nisam ni znala da je to mogućnost u nekim zemljama. U Hrvatskoj sam rodila prvo dijete hitnim carskim rezom, ali nitko me kod upisa u bolnicu nije pitao kako želim roditi”, ispričala nam je naša čitateljica.
‘Svaka operacija nosi sa sobom rizike’
Dr. Husar objašnjava kako je strah od poroda posve prirodan, osobito kada je riječ o prvorotkinjama, ali kako u tim slučajevima rješenje nije carski rez, već razgovor sa ženom:
“U nekim zemljama postoji carski rez za zahtjev gdje se žena i prije poroda može odlučiti na porod carskim rezom, međutim u Hrvatskoj strah od poroda još uvijek ne priznajemo kao indikaciju za carski rez.
Ne smatram to velikim problemom jer se sa ženom prije poroda treba puno razgovarati. Strah od vaginalnog poroda je nešto posve prirodno, ali da je tako strašno kao što se može pročitati na brojnim ženskim forumima, malo koja žena bi rodila drugi put”, kaže ginekolog.
Liječnik objašnjava kako se bez obzira na to što u Hrvatskoj ne postoji carski rez na zahtjev, indikacije za isti koriste jako liberalno tako da danas nijedna žena ne bi trebala rađati duže od 8 do 10 sati.
“Ako se vidi da porod ne napreduje, onda će svaki dobar opstetričar taj porod završiti carskim rezom. Isto tako, porod na zadak, blizanačka trudnoća, sve se to završava carskim rezom kako bi se smanjili rizici za majku i dijete”, objašnjava dr. Husar i dodaje kako liječnička struka već desetljećima radi na tome da porod traje što kraće i da bude što manje bolan.
“Nikad ne smijemo zaboraviti jednu stvar, a to je da bezbolan porod ne postoji. Sam porod na carski rez zbog anestezije zaista ne boli, ali kao i sa svakom post operativnom ranom, nakon buđenja iz anestezije nužno nastupaju bolovi dok ta rana zarasta. Za razliku od toga, žena koja je rodila vaginalno, već je treći dan nakon poroda zdrava žena”, kaže.
Liječnik upozorava kako carski rez, poput svake operacije, može završiti fatalno, što se događa u jednom na 700 do 800 slučajeva.
“Kod drugog i trećeg carskog reza povećava se broj komplikacija poput ozlijede crijeva i ozljeda mokraćnog mjehura. Zbog svega navedenog čak je i u zemljama poput SAD-a gdje je medicina tržišno orjentirana i gdje je u jednom trenutku broj carskih rezova prešao 50 posto taj broj počeo lagano padati jer je to doseglo svoju suprotnost”, zaključuje dr. Husar.
Samo u iznimnim slučajevima
Što se tiče prakse u hrvatskim bolnicama, iz Kliničke bolnice “Sveti Duh” su nam odgovorili kako se carski rez obavlja samo ako postoje indikacije za to.
“Porod carskim rezom je velika i ozbiljna operacija, koja ima svoje rizike te se u Kliničkoj bolnici “Sveti Duh” obavlja samo ukoliko postoji indikacija.
Ukoliko je trudnica već jednom rodila carskim rezom te je ponovno trudna, tada ima jednu od relativnih indikacije za porod carskim rezom; međutim svakom takvom slučaju pristupa se individualno te se odluka donosi nakon informiranog pristanka”, odgovorili su nam iz KB Sveti Duh.
U KBC-u Rijeka je tijekom 2022. godine 30 posto djece rođeno carskim rezom. Kao i u KB Sveti Duh, ni na Klinici za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka pacijentice nisu u mogućnosti odabrati elektivni carski rez ukoliko za to nema jasne opstetričke indikacije i ukoliko je trudnoća potpuno uredna.
“U iznimnim slučajevima relativne indikacije, za primjer kada je plod u stavu zatkom, žena može odlučiti da li će rađati elektivnim carskim rezom ili vaginalno.
U slučajevima kada je trudnica prvi put rodila hitnim carskim rezom te uz to postoje indikacije poput nepovoljnog opstetričkog nalaza i očekivanog prolongiranog i otežanog poroda, pacijentica može zatražiti elektivni carski rez za drugi porod. Također, ako rodilja u anamnezi ima dva ili više carskih rezova, onda je svakako indicirano porod dovršiti carskim rezom”, odgovorili su nam iz KBC-a Rijeka.
Photo by Pavel Danilyuk
