Europa se okreće udesno: ‘Nikakav povjetarac slijeva ne može se usporediti s olujom koja dolazi zdesna’

Prvo je to bila Italija. Zatim su na red došle Finska i Grčka. Španjolska bi mogla biti sljedeća.

Diljem Europe vlade se pomiču udesno. U nekim mjestima krajnje desničarski čelnici preuzimaju vlast. U drugima, stranke koje pripadaju desnom centru ulaze u saveze s krajnjom desnicom s margine, koja se nekad smatrala neprihvatljivom.

Drugdje stranke tvrde desnice osiguravaju više mjesta u parlamentu i regionalnim uredima. Stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je već pod nadzorom zbog sumnje na krajnje desni ekstremizam, sada je nadmašila socijaldemokrate kancelara Olafa Scholza i upravo je postigla prekretničku pobjedu na okružnim izborima, što je alarmantan trenutak za zemlju svjesnu svoje nacističke prošlosti.

Ovo će preoblikovati Europu

Trend, naravno, nije baš započeo s Italijom i krajnje desnom premijerkom Giorgiom Meloni. Ali prošla je godina donijela niz upečatljivih rezultata za konzervativce. A moglo bi ih biti još više, budući da se čini kako će države poput Španjolske i Slovačke skrenuti udesno na nadolazećim izborima.

To je razvoj koji će neizbježno preoblikovati Europu, utječući na sve: od toga kako se postupa s klimatskim promjenama, preko roditeljskih prava, do toga tko je dobrodošao na kontinent.

Desnica u EU

I tradicionalna desnica i krajnja desnica nedavno su napredovale diljem Europske unije.

 

 
Foto: Politico/Research/Karta europskih zemalja u kojima su stranke desnog centra ili krajnje desnice, same ili u koaliciji, u vladi od lipnja 2023.

A s obzirom na to da će EU sljedeće godine izabrati novi Europski parlament, skretanje udesno moglo bi proizvesti i konzervativniji Bruxelles u godinama koje dolaze – razdoblje koje će sadržavati ključne odluke o stvarima poput širenja EU prema istoku, trgovine s Kinom i nadzora nad vladavinom prava u zemljama EU.

“Došlo je do konvergencije desnog centra i krajnje desnice tijekom proteklih desetak godina”, rekao je Hans Kundnani, europski politički analitičar u Chatham Houseu.

Ta promjena, dodao je, “može imati duboke posljedice za EU”.

Meloni efekt

Promjena europskog političkog pejzaža bila je vidljiva u Bruxellesu ovog tjedna dok su se čelnici EU-a okupili na svom redovnom summitu. Za stolom je bilo novo lice – Petteri Orpo, novi premijer Finske, koji vodi konzervativnu Nacionalnu koalicijsku stranku.

Političko putovanje njegove zemlje tijekom prošle godine ilustrira zaokret udesno koji je zavladao u dijelovima Europe. Nakon četiri godine lijevo orijentirane petostranačke koalicijske vlade, birači su napustili socijaldemokratkinju Sannu Marin, što je dovelo do uspostave najdesnije orijentirane vlade u finskoj povijesti.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis također je ponosan na izbornu pobjedu. Ovaj 55-godišnji čelnik desnog centra je na nacionalnim izborima u nedjelju dobio mnogo veću većinu nego prvi put.

Pitanje tko zauzima mjesta za stolom EU-a je važno — Europsko vijeće, koje okuplja 27 čelnika bloka, mora na kraju odlučiti o političkim prioritetima i političkim inicijativama EU-a.

“Mislim da već vidimo Meloni efekt”, rekao je jedan visoki diplomat EU koji je ostao anoniman kako bi što slobodnije govorio o unutarnjem radu Europskog vijeća. “Što se tiče migracija, klime, nedvojbeno je došlo do pomaka udesno.”

Prvi znakovi da je Meloni prihvaćena, a ne izolirana, pojavili su se prošle jeseni na njezinom prvom samitu EU-a, piše Politico.

Dok su se čelnici bavili pitanjem migracija, talijanska je čelnica otkrila da su joj vrata otvorena kada je naišla na prešutnu podršku za svoju želju da se politika EU-a više usredotoči na odvraćanje migranata čak i od dolaska u Europu, prema trojici diplomata upućenih u rasprava tog dana.

Nekoliko mjeseci kasnije, centristički nizozemski premijer Mark Rutte i šefica Europske komisije desnog centra Ursula von der Leyen, najviša izvršna direktorica EU-a, pratili su Meloni na putovanju u Tunis kako bi pokušali obuzdati migracijske tokove iz te sjevernoafričke zemlje. To je bila demonstracija međustranačkog jedinstva.

Putovanje je uslijedilo samo nekoliko sati nakon što su zemlje EU-a sklopile prijateljski sporazum s Italijom o tome kako obraditi i premjestiti migrante, što bi vladi Meloni dalo više prostora za vraćanje odbijenih tražitelja azila.

Desno i u parlamentu

Skretanje udesno moglo bi uskoro skočiti do Europskog parlamenta, s posljedicama na način na koji se vodi Bruxelles.

Za manje od godinu dana birači će izaći na birališta kako bi izabrali novi parlament, a konzervativci predviđaju snažne dobitke. Za početak, to bi ohrabrilo Europsku pučku stranku (EPP) desnog centra — već najveću političku obitelj Parlamenta.

Najviše bi mogle dobiti tradicionalnije stranke desnog centra,” kaže Karel Lannoo, čelnik Centra za proučavanje europske politike, naglasivši kako će dosad dominantne stranke poput njemačke Kršćansko-demokratske unije najvjerojatnije zadržati svoju poziciju.

Ipak, jak odaziv konzervativnih birača mogao bi ojačati i grupu Europskih konzervativaca i reformista i pružiti im ključnu ulogu u novom sazivu parlamenta. Upravo takav rezultat bio bi dobra preslika nacionalnih politika – tradicionalne konzervativne stranke sve su voljnije približiti se krajnjoj desnici. U Švedskoj konzervativna vlada uživa podršku krajnje desnice, u Finskoj je krajnja desnica na vlasti, a i drugdje šansu za vlast dobivaju sve ekstremnije stranke.

Postoje znakovi da se nešto slično sprema i u Europskom parlamentu: EPP već promatra povoljne dogovore s krajnjom desnicom. Predsjednica parlamenta Roberta Metsola posljednja je u nizu čelnika iz EPP-a koja je odala počast Meloni posjetivši ju u Rimu prošlog tjedna. Isto je ranije učinio Manfred Weber, koji je na čelu EPP-a.

Nije gotovo

Ostala je još jedna godina do izlaska građana EU na birališta, sljedećih nekoliko mjeseci bit će obilježeni ključnim trenucima koji će ponuditi uvid u to u kojem smjeru puše politički vjetar.

Prva je Španjolska, a birači idući mjesec izlaze na izbore.

Glavna stranka desnog centra u zemlji, Narodna stranka (PP), uvjerena je da će ponovno osvojiti vlast nakon što je porazila socijalističku stranku premijera Pedra Sancheza na lokalnim izborima prošlog mjeseca.

Dok se kampanja zahuktava, Sanchez upozorava na moguće povezivanje PP-a i krajnje desne stranke Vox, nadajući se da bi povezanost PP-a s Voxom mogla odbiti lijevo orijentirane birače srednje klase. Ali povratak PP-a na vlast, što se čini vjerojatnim, učvrstio bi europsko desno krilo.

S druge strane, poljski Zakon i pravda koji je središte desničarske moći u EU, vodi u anketama uoči jesenskih izbora, dok se Slovačka sprema za povratak populističkog čelnika Roberta Fica na prijevremenim izborima zakazanim za rujan.

Ne slijede sve zemlje trend. Centrističke vlade u Irskoj i Litvi se primjerice suočavaju s izbornim izazovima ljevice. A Njemačku, najmnogoljudniju zemlju EU, još uvijek vodi socijaldemokrat. Ali čak i tamo, vlast Olafa Scholza je klimava, a suparnički Kršćanski demokrati i krajnje desničarski AfD bilježe rast u anketama.

Jasno je jedno – nikakav povjetarac slijeva barem trenutno ne može se niti usporediti s olujom koja dolazi zdesna.

Dnevno.hr

Foto : Zoran / TV Wien

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.