NIGER JE DRUGI NAJVEĆI DOBAVLJAĆ PRIRODNOG URANIJA U EU
Prošle srijede vojska je preuzela vlast u zapadnoafričkom Nigeru . Novoizabranog predsjednika Mohameda Bazouma i njegovu suprugu u predsjedničkoj palači zadržala je Predsjednička garda – elitna vojna jedinica.
Njihov zapovjednik, general Abdourahmane Tchiani, stoji iza puča. U petak se proglasio novim vladarom , a nešto kasnije pučisti su suspendirali ustav te zapadnoafričke države i raspustili sve ustavne institucije.
Državni udar se pravda teškom gospodarskom i sigurnosnom situacijom u zemlji. Prema mišljenju stručnjaka, moguća je i unutarnja borba za vlast. Primjerice, nedavno su se pojavile glasine o smjeni šefa predsjedničke garde. Osim toga, dijelovi vojske imaju rezerve prema francuskoj vojsci koja je od povlačenja iz Malija sve prisutnija u Nigeru.
Novi vladari očito poduzimaju oštre mjere protiv protivnika državnog udara. Prema demokratski izabranoj vladajućoj stranci, najmanje 180 njezinih članova već je uhićeno – uključujući nekoliko ministara i istaknutih političara.
Neposredno nakon državnog udara uslijedili su prosvjedi protiv preuzimanja vlasti, ali i demonstracije za državni udar usmjerene protiv uplitanja iz inozemstva. Još uvijek je nejasno koliko vojska stoji iza generala Tchianija: postoje izvještaji da su specijalne snage iz zaleđa krenule u Niamey u borbu za oslobađanje uhićenog predsjednika.
Rekcije na puč ?
Državni udar osuđuje međunarodna većina. SAD, UN, EU i zapadnoafrička zajednica država Ecowas pozvali su da se Bazoum ponovno postavi na mjesto predsjednika. Financijska pomoć zemlji uglavnom je obustavljena.
Ecowas je pučistima u nedjelju dao ultimatum: Ako Bazoum ne bude pušten unutar tjedan dana, poduzet će se mjere “koje bi mogle uključivati upotrebu sile”, rečeno je. Zajednica je također uvela sankcije Nigeru, uključujući ekonomsku blokadu. Posljedice bi mogle biti razorne za gorko siromašnu zemlju.
EU je podržao mjere i prijetnje Ecowasa : “Europska unija podržava sve mjere koje je Ecowas poduzeo kao odgovor na državni udar i promicat će ih brzo i odlučno”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell. Nešto slično čulo se i iz Washingtona i Londona. Borrell je također izjavio da će EU odmah prekinuti proračunsku potporu Nigeru i obustaviti sve mjere sigurnosne suradnje na neodređeno vrijeme. Samo za razdoblje od 2021. do 2024. višegodišnjim programom planirana su plaćanja potpora u iznosu od najmanje 503 milijuna eura.
Francuska – bivša kolonijalna sila – u središtu je prosvjeda u Nigeru. Neposredno nakon puča, veliki broj ljudi prosvjedovao je ispred francuskog veleposlanstva u Niameyu, što je također rezultiralo nasiljem. U prvoj reakciji Pariz je prestao podupirati zemlju – a predsjednik Emmanuel Macron uputio je oštro upozorenje pučistima: Svaka akcija protiv francuskih građana rezultirat će trenutnom i oštrom reakcijom Francuske.
Savezna vlada također je stavila daljnju pomoć Nigeru na čekanje. Bilateralna razvojna suradnja obustavljena je u ponedjeljak nakon što su sva izravna plaćanja potpore središnjoj vladi u Niameyu trenutno zaustavljena.
Rusija, čiji borci iz skupine plaćenika Wagner djeluju u susjednom Maliju, službeno je osudila puč: “Potrebno je vratiti ustavni poredak u Nigeru”, rekao je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dan nakon puča.
Kakve su posljedice puča za regiju?
Do sada se Niger smatrao jednom od rijetkih funkcionalnih demokracija u regiji Sahela, koja je pogođena islamističkim terorizmom. Zato su europske zemlje nedavno masovno ulagale u pustinjsku državu, u vojnu suradnju i razvojnu suradnju. I zato što je vojna hunta u susjednom Maliju otuđila sve više zapadnih partnera i surađuje s ruskom plaćeničkom skupinom Wagner. Državni udar sada prijeti dodatnom destabilizacijom regije. “Sve do državnog udara, relativno siguran i politički stabilan Niger davao je nadu cijeloj regiji. Ovo je sada uništeno”, kaže Ibrahim Yahaya Ibrahim iz think tanka International Crisis Group.
Državni udar također ugrožava suradnju između zemalja Sahela i zapadnih sila. Smjenom izabrane nigerske vlade, EU gubi važnu zemlju partnera u obuzdavanju kretanja izbjeglica i migracija prema Europi. Ovdje Niger također igra ključnu ulogu kao tranzitna zemlja. EU surađuje s Nigerom od 2015., prvenstveno kako bi blokirao kritičnu migracijsku rutu iz nigerskog pustinjskog grada Agadeza u Libiju.
A državni udar u Niameyu također je velika prepreka za njemačku politiku razvojne pomoći: tek nedavno je ministrica Svenja Schulze preuzela predsjedavajuću takozvanog Sahelskog saveza, rekla je prije toga da žele pokušati dokazati da i regija može biti bez zapadne vojne prisutnosti, primjerice u susjednom Maliju. Projekt će vjerojatno biti još teže realizirati.
U Nigeru živi oko 26 milijuna ljudi, a zemlja je jedna od najsiromašnijih na svijetu. Zemlja regije Sahel rangirana je na 189. mjesto od 191 prema Indeksu ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda. Više od 40 posto ljudi živi u ekstremnom siromaštvu, a zemlja ovisi o međunarodnoj pomoći. Nakon Malija i Burkine Faso, Niger je treća zemlja u Sahelu koja je doživjela državni udar od 2020. godine. Zemlja se dosad smatrala uzornom demokratskom državom: inauguracija predsjednika Bazouma u travnju 2021. označila je prvu mirnu demokratsku promjenu vlasti u zemlji otkako je stekla neovisnost od Francuske 1960. Izvan velikih gradova, država jedva da je prisutan u Nigeru. Dvije trećine površine tri i pol puta veće od Njemačke je pustinja.