Imamo li razloga za strah ako se aktivira supervulkan kod Napulja ?

Jučerašnji potres jačine 4,2 kod Napulja, gdje se nalaze ‘uspavani’ vulkani Vezuv i tzv. supervulkan Campi Flegrei s daleko većom maksimalnom eksplozivnošću, potaknuo je pojedine znanstvenike da zatraže evakuaciju područja Agnano-Solfatara i provjeru ranjivosti zgrada. Kakva je veza između potresa i erupcija? Prijeti li erupcija samo Italiji ili je moguća katastrofa širih razmjera?

Posljednja erupcija Campi Flegreija, vulkana čije je grotlo pod morem, zabilježena je 1538. godine, no to područje izloženo je konstantnim potresima. Samo u travnju ove godine, tamo je registrirano više od 600 malih podrhtavanja, a potres koji je u ranim jutarnjim satima u srijedu imao epicentar upravo na tom lokalitetu bio je najjači u nizu potresa posljednjih tjedana.

Pojedini vulkanolozi već godinama upozoravaju da Campi Flegriju prijeti erupcija jer mu je kora sve tanja i sklonija pucanju. Nello Musumeci, talijanski ministar civilne zaštite, izjavio je da se trenutno radi na analizi ranjivosti teritorija i komunikacijskom planu za stanovništvo, dok se istovremeno ažuriraju plan za hitne slučajeve i ruta za bijeg stanovništva. Iako dužnosnici ne spominju evakuaciju, danas su uočene povećane gužve na napuljskom željezničkom kolodvoru, dijelom i zbog kašnjenja vlakova zbog sigurnosnih provjera nakon potresa.

Prof.dr.sc. Dražen Balen s Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu kaže da je područje Napulja, u slučaju da dođe do erupcije vulkana, izuzetno opasan okoliš zbog guste naseljenosti. Međutim, u ovom trenutku znanstvena zajednica nije alarmirana, tj. ništa u globalnim pokazateljima vulkanske aktivnosti ne ukazuje na pojačanu aktivnost Vezuva i Campi Flegreija. Posljednji rutinski alarm bio je oglašen za Stromboli, aktivni vulkan na istoimenom otoku koji se naziva i ‘svjetionikom Mediterana’, jer osim što ima gotovo neprekidne eksplozije kojima se oslobađaju plinovi, karakteriziraju ga i povremene erupcije lave. Naravno, situacija na ‘vulkanskom radaru’ može se naglo promijeniti.

‘Teoretski, postoji vrlo velika potencijalna opasnost za područje Napulja, ali ne postoji način za direktno predviđanje, osim neposredno pred samu erupciju’, ukazuje prof. Balen.

On tumači da je aktivnost velike većine vulkana vezana uz pomicanje tektonskih ploča, kao što je i slučaj kod potresa, što su nažalost osjetili nedavno i stanovnici Hrvatske.

‘Osim potresa, postoji mogućnost kod manjeg podvlačenja ploča da dio materijala dolazi u zonu gdje se događa pretaljivanje. Ta taljevina, odnosno magma koja nastaje, zbog uzgona kreće prema površini i eruptirat će na već ranije oslabljenim mjestima, npr. u području starijih vulkana gdje postoji realna mogućnost za ponavljanje erupcije. Kaldera Campi Flagrei je potopljeno grotlo nekadašnjeg vulkana koji je u blizini Napulja, kao i Vezuv. To je sve jedno vulkansko polje koje je posljednji put bilo aktivno sredinom 20 stoljeća, a prije toga u 16. stoljeću, što je u vremenskim terminima vulkanologije praktički bilo jučer’, tumači prof. Balen.

Uz tremore, specifične potrese koje izazivaju praznine u magmatskom ognjištu koje nastaju prilikom kretanja magme, postoji još cijeli niz drugih pojava koje ukazuju na potencijalnu erupciju. Prof. Balen ističi da Talijani imaju izrazito razvijenu vulkanologiju i prate puno parametara, između ostalog satelitske i avionske snimke, sastav plinova, promjene temperature, IR spektre, magnetske anomalije, itd.

Na spomen eventualnog cunamija od 33 metra, što u slučaju ponavljanja najjače erupcije Campi Flegreija predviđa vulkanolog Christopher Kilburn s University Collegea u Londonu, prof. Balen se ne bi upuštao u takve procjene.

‘Dođe li do takve erupcije, onda nam je cunami najmanja briga jer bismo do tada već bili mrtvi’, tumači.

Dodaje da u procjenama vulkanskih hazarda područje Napulja jest najugroženije, ali ne može se reći hoće li do erupcije doći sutra, za 100 ili za 500 godina. Ponavlja da se u ovom trenutku takva ugroza ne vidi, a ako se nešto krene odvijati, znat će se tek neposredno pred erupciju. Panika ni u kojem slučaju nije dobra, jer bi ljudi mogli stradati u stampedu.

Jačinu eksplozije također nije moguće predvidjeti. U utvrđivanju indeksa vulkanske eksplozivnosti (VEI), gleda se nekoliko parametara – koliko se materijala ili lave izbaci, koliki je eksplozivni efekt, koliko erupcija traje…

‘I najmanja erupcija, koja je zapravo beznačajna u svijetu vulkana, u tako gusto naseljenom okolišu može biti smrtonosna za veliki broj ljudi. Indeks erupcija na Islandu bio je od 2 do 4, a izazvali su dosta problema i obustavili zračni promet’, podsjeća prof. Balen.

U svakom slučaju, Hrvatska nije na sigurnoj udaljenosti. Prof. Balen otkriva da se trenutno u Hrvatskoj radi nekoliko doktorata upravo na materijalima eruptiranim iz vulkana čiji je izvor udaljen stotinama kilometara. Poznato je i da u Rumunjskoj postoji sloj vulkanskog pepela debljine 90 cm sastavljen od materijala koji potječe iz Italije.

‘U Zagrebu smo doživjeli da nam 30-ak centimetara snijega zna omesti javni promet. A zamislite da vam padne toliko kamene prašine, koja može biti vruća, a može biti i otrovna. To su već katastrofične procjene. Iako one jesu u geološkim razmjerima realne, jer čovječanstvo je već nekoliko puta bilo na rubu izumiranja, ljudska vrsta bila je svedena na par tisuća jedinki – mislim da to baš sad ne trebamo očekivati’, kaže prof. Balen.

Tportal.hr

Photo by Kelly

 

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.