Erdogan udario u zid pa šokirao Zapad: ‘Postoje i druga vrata na koja možemo pokucati’

Krajnje složeni odnosi između Erdoganove Turske i Zapada i dalje se nastavljaju, neovisno o nedavnoj suglasnosti turskog vođe da parlament njegove zemlje odobri pristup i druge skandinavske države nakon nedavno Finske NATO savezu – Švedske.

 

Ovo potonje još se uvijek nije dogodilo, a bilo bi još i dobro da je samo to „kamen spoticanja“ u odnosima Ankare s jedne i Washingtona i ključnih europskih prijestolnica s druge strane, piše Zoran Meter, analitičar portala Geopolitika.news.

 

Turski samostalni vanjskopolitički smjer, njene regionalne (afričke, bliskoistočne i kavkaško-srednjoazijske geopolitičke ambicije koje se nerijetko kose s onim američkim i(li) pak interesima europskih saveznika, kao i odbijanje Ankare da se priključi proturuskim sankcijama i prekine gospodarsku suradnju s Rusijom puno su ozbiljniji problemi nego spomenuto pitanje Švedske. Uostalom, turska blokada švedskog ulaska u NATO samo je posljedica od ranije poremećenih zapadno-turskih odnosa čiji je uzrok upravo ovo prethodno navedeno.

Tu je, naravno, još i čitav niz drugih problema povezanih s različitim interesima, od stare teme ilegalne migracije kroz turski teritorij u EU-u odnosno teškoća u primjeni sporazuma između Bruxellesa i Ankare o zadržavanju izbjeglica na turskom teritoriju u zamjenu za financijske godišnje impute EU-e za što Ankara tvrdi da ih se Bruxelles ne pridržava (što potonji negira i optužuje Tursku za manipulaciju izbjeglicama u vanjskopolitičke svrhe), do najnovije bliskoistočne krize vezane uz izraelski rat u Gazi gdje dvije strane imaju dijametralno suprotne stavove.

 

Erdogan u Njemačkoj

Kako god bilo, turski vođa Recep Tayyip Erdogan je prije nekoliko dana boravio u službenom posjetu Njemačkoj, gdje mu je domaćin bio savezni kancelar Olaf Scholz. U vidljivo napetoj atmosferi malo je toga konkretnoga postignuto.

O tome svjedoči i današnji tekst poljskog medija Portal Obronny autora Piotra Miedzińskog, koji se osvrće na pokušaj Turske da od europskih zemalja nabavi borbene zrakoplove Eurofighter.

Ali prije osvrta na sam tekst podsjetio bih da je, nakon što su Sjedinjene Države zbog kupnje ruskih sustava PZO S-400 najprije zamrznule tursko sudjelovanje u programu proizvodnje američkih zrakoplova F-35 i isporuku Turskoj već ugovorenih stotinjak tih strojeva usprkos činjenici da je Ankara već platila novac za nekoliko komada istih, Washington zamrznuo i izvoz svojih zrakoplova F-16 dok Turska ne ukine blokadu prijama Švedske u NATO.

Sad pogledajmo što o ovome danas piše spomenuti poljski medij.

Erdoganov put u Njemačku pokazao se kao težak posjet za turskog predsjednika. Ne samo da su Berlin i Ankara jako različiti po pitanju rata u Izraelu, već kancelar Olaf Scholz još nije dao zeleno svjetlo prodaji zrakoplova Eurofighter. Na povratku u zemlju, upitan o zrakoplovima, Erdogan je rekao kako “postoje i druga vrata na koja možemo pokucati”. Također je optužio Zapad da je “ujedinjena struktura križara i imperijalista”.

 

U tekstu se navodi kako je Turska službeno iskazala interes za kupnju 40 europskih zrakoplova Eurofighter Typhoon iz Velike Britanije, Španjolske, Italije i Njemačke. Kako je rekao turski ministar obrane Yasar Güler, “želimo kupiti lovce Eurofighter; to je vrlo učinkovit avion. I UK i Španjolska kažu da sada radimo na tome da uvjerimo Njemačku.”

Turski ministar obrane priznao je da je kupnja europskih lovaca jedna od alternativa “problemima s nabavom zrakoplova F-35”. Zbog turske kupnje ruskog sustava S-400, Sjedinjene Države suspendirale su sudjelovanje te zemlje u programu borbenih aviona F-35 2019. godine. Još je nejasno što će biti s F-16 za Tursku, jer prodaja ovih letjelica Ankari ovisi o konačnom pristanku Švedske na ulazak u NATO.

Kako dalje navodi autor, „stoga ne čudi što Ankara postaje sve nestrpljivija i traži rješenje za obnovu zrakoplovne flote“, a koje bi bilo „kupnja europskih zrakoplova Eurofighter Typhoon“. Jedini problem je što Njemačka stoji na putu i ne želi pristati zbog turskog kršenja ljudskih prava, suradnje s Rusijom, akcija u Siriji i odugovlačenja odluke o ulasku Švedske u NATO – navodi se dalje u tekstu.

Dakle, autor teksta poljskog medija de facto smatra kako jedino Njemačka sada priječi tursku kupnju Eurofightera, iako bi i sama od toga nedvojbeno imala financijske koristi skupa s ostalim europskim zemljama koje sudjeluju u njegovoj proizvodnji. Radi li to Berlin uistinu iz navedenih, načelnih razloga, ili na taj način zapravo štiti američke interese jer bi turskom kupnjom Eurofightera iz igre ispali američki F-16 možemo samo nagađati. Ali pogledajmo što dalje stoji u navedenom tekstu.

Posjet turskog predsjednika Njemačkoj 17. studenog imao je za cilj smirivanje zategnutih odnosa s Berlinom te se trebalo razgovarati o prodaji zrakoplova. Kakvi su rezultati?

To znači da se Turska vraća bez ičega i može se očekivati ​​da će pokušati potražiti neko drugo rješenje, poput kupovine iz Rusije – navodi Piotr Miedziński.

Kad su Erdogana pitali o lovcima, rekao je: “Govorite li o Eurofighterima, hoćemo li ih dobiti od Njemačke ili ne? Mnogo je zemalja koje proizvode borbene zrakoplove. Nije samo Njemačka. Naravno, možete ih nabaviti i iz drugih zemalja. Na primjer, Turska je trenutno među vodećim proizvođačima bespilotnih letjelica.”

Na pitanje o tome, kancelar Scholz nije komentirao podržava li prodaju borbenih zrakoplova partneru iz NATO-a. Na povratku, Erdogan je također rekao: “ako nam daju avione, dat će nam, ako ne, postoje druga vrata na koja možemo pokucati.”

Stoga, navodi dalje autor, ne možemo isključiti mogućnost da se Turska okrene Rusiji ako nema izbora. Turska je prije godinu dana rekla da bi mogla kupiti avione od Rusije ako se pitanje F-16 ne ubrza.

Na međunarodnom sajmu Dubai Airshow 2023. Rusi su jako željeli pronaći kupce za svoje vojne zrakoplove i helikoptere. U fokusu je bila velika promocija Su-57, kojih Rusi imaju oko 9 komada, a koji se promovira jer ima stealth tehnologiju, koja otežava otkrivanje zrakoplova. To bi trebao biti odgovor na američki F-35 i nešto što bi trebalo privući druge siromašnije zemlje koje sigurno neće dobiti dozvolu za F-35. Možda će Turska, pritisnuta uza zid, na kraju kupiti ruske avione. No, morat će biti svjesna nesavršenosti ruskih strojeva u usporedbi s američkim i europskim, kao i mogućih problema s dijelovima za njih – navodi poljski medij.

Turska bi, kao što je već slučaj, mogla uspostaviti suradnju s Rusijom u razvoju svojih zrakoplova pete generacije TF-X. Ipak, najbolje rješenje za Tursku je brzo odobriti pristupanje Švedske NATO-u i tako okončati dugotrajnu odluku o američkoj prodaji F-16 Tursko, stoji dalje u tekstu.

Erdogan također nije oklijevao napadati Zapad i samu Njemačku, optuživši njemačke političare za jednostrani pogled na sukob na Bliskom istoku, rekavši : “oni uvijek samo govore o Hamasu, Hamasu, Hamasu i tvrde da je Hamas počeo rat .” Tijekom posjeta Berlinu, turski predsjednik je još jednom osudio Izrael kao “terorističku državu”. Bilo je i pozivanja na prošlost iz davnih vremena, kada su europski vitezovi vodili križarske ratove kako bi povratili “svetu zemlju” od muslimana. “Križari pale vatreni obruč i sve više raspiruju oganj”, rekao je Erdogan. Njihov jedini cilj je spriječiti Tursku da ostvari svoje ciljeve kao “parni stroj islamskog svijeta”, dodao je predsjednik. Međutim, uvjeravao je da neće uspjeti. U nedavnom govoru Erdogan je optužio Zapad da je “ujedinjena struktura križara i imperijalista” – navodi se u današnjem tekstu poljskog medija Portal Obronny.

Dnevno.hr

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.