Mayerlingova tragedija: Tajanstvena smrt austro-ugarskog princa koja je promijenila povijest

Prošlo je 135 godina kako su u nekadašnjem lovačkom dvorcu Habsburgovaca, danas samostanu karmelićanki smještenom u pitoresknom seocu Mayerling u okolici Beča, pronađena tijela dvoje ljudi. Jedno je pripadalo tridesetogodišnjemu austrijskom nadvojvodi i austrougarskom prijestolonasljedniku Rudolfu, drugo njegovoj ljubavnici, sedamnaestogodišnjoj Mariji Vetseri. No, okolnosti pod kojima je mladi par skončao do današnjeg dana ostale su nerazjašnjene. Bečki dvor je uništio ključne dokaze, a svi svjedoci su se obvezali na doživotnu šutnju.

Kao jedino muško dijete hrvatsko-ugarskog kralja i austrijskog cara Franje Josipa I. i austrijske carice Elizabete, poznatije kao Sissi, Rudolf Franz Karl Joseph bio je jedini izbor za nasljednika trona. Krunski princ , kako mu je službeno glasila titula, od djetinjstva je odgajan za budućeg vladara Austrougarske Monarhije, piše Povijest.hr. Naočiti momak živahne inteligencije, snažnog libida i nedopustivo liberalnih političkih (i životnih) stavova umnogome je odskakao od rigidnosti bečkog dvora. Druželjubiv i altruističan, svakodnevno je kršio etiketu družeći se sa slugama, vrtlarima i konjušarima, obraćajući im se kao sebi ravnima, a čini se kako je s jednakim žarom kršio i bračne zavjete.

 

 

Svoju suprugu, belgijsku princezu Stéphanie, varao je s brojnim mladim damama, kako onima plemenita roda tako i s pučankama. Rudolf se zarazio i sifilisom, kojeg je prenio svojoj supruzi. Svi su znali za njegove avanture, no nitko o tome nije govorio.

YouTube player

Nerazjašnjena smrt ljubavnika s dvora

Osim preljuba, Rudolf je bio pažljiv suprug, a svoju jedinicu, nadvojvotkinju Mariju Elizabetu (koju je zvao Erzsi),  zasipao je nježnošću i poklonima, no problem je nastao kad se zaljubio u Mariju Vetseru, ljupku barunicu koju je upoznao na jednom balu i od tada se nije odvajao od nje. Opijen požudom, u potpunosti je zaboravio na doličnost i diskreciju: s mlađahnim trofejem paradirao je posvuda i time dodatno narušio loš odnos s ocem. Naime, kad mu je otac naredio da prekine “sramotnu aferu”, odlučio se oglušiti te je svoju Mariju poveo na posljednje putovanje u životu, u Meyerling.

Par je na odredište stigao 29. siječnja 1889. godine, kasno uvečer. Pojeli su fazana, popili crnog vina, a od sluge Lotscheka su zatražili da ih probudi rano zorom kako bi se mogli pripremiti za lov.  Sljedećeg jutra, sluga je došao kucati na vrata, ali se nitko nije javljao.

U pomoć je pozvan grof Joseph Graf Hoyos, njegova blizak prijatelj i jedan od sudionika dogovorenog lova. Dvojica muškaraca uspjeli su razvaliti vrata maljem, a u polumraku sobe ugledali su strašan prizor, ljubavnici su bili mrtvi.

Događaj koji je promijenio povijest

Do danas se ne zna pouzdano kako je par skončao. Prema jednoj teoriji, princ je usmrtio ljubavnicu hicem iz puške, da bi potom presudio sebi, nakon što su shvatili da ih car želi razdvojiti. Nedavno otkrivena baruničina pisma majci, u kojima stoji da će biti sretnija u smrti nego što je bila u životu, idu u prilog ovoj tezi.

 

Prema drugoj teoriji, ljubavnike je ubio nepoznati počinitelj. Jedno od neprovjerenih izvješća je, naime, sugeriralo da je na prijestolonasljednikovu tijelu pronađemo šest prostrijelnih rana, dok je baruničina lubanja bila smrskana tupim predmetom. Potonje su prenijele i bečke novine “Kronen Zeitung”, navodeći i Rudolfove nepoćudne političke stavove kao mogući motiv.  Prema trećoj, Marija je umrla nesretnim slučajem prilikom nestručno izvršena abortusa, nakon čega si je očajni Rudolf, otac djeteta, pucao u glavu.

Rudolfova smrt je uzrokovala dinastičku krizu te imala značajne posljedice na čitavu svjetsku povijest. Kako je nadvojvoda Rudolf bio jedini sin Franje Josipa, njegova smrt skrenula je liniju nasljeđivanja. Kao prijestolonasljednik je odabran najstariji živući carev brat, nadvojvoda Karlo Ludvig, no on se odrekao trona u korist sina, carevog nećaka Franje Ferdinanda. Njegovo ubojstvo u Sarajevu 1914. godine postalo je povodom za početak Prvoga svjetskog rata.

U psihološkom smislu, prerana smrt carevog sina jedinca bila je udarac za cjelokupnu vlast dinastije Habsburg-Lothringen nad Austro-Ugarskom: ta se država raspala ni tri desetljeća godina kasnije.

Dnevno.hr

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.