Zoran Milanović prekršio je Ustav. Tako ukratko glasi upozorenje Ustavnog suda koji se sastao u ponedjeljak potaknut izjavama aktualnog predsjednika Republike koje je dao krajem protekloga tjedna. Podsjetimo, Milanović je u nekoliko navrata, pa i na društvenim mrežama, jasno istaknuo kako će biti neovisni i nestranački kandidat na listi SDP-a na predstojećim parlamentarnim izborima koje je raspisao za srijedu 17. travnja.
Uz to, rekao je i kako je on kandidat SDP-a za predsjednika Vlade, pritom ignorirajući činjenicu da je predsjednik države. Ustavom je, naime, strogo propisano da predsjednik Republike ne može tijekom obavljanja te dužnosti obavljati niti jednu drugu javnu ili privatnu dužnost. Da bi to mogao, morao bi podnijeti ostavku na funkciji predsjednika. No, Milanović je poručio kako će to učiniti tek nakon što pobijedi na izborima.
S obzirom na to Ustavni sud je upozorio njega, ali i SDP da ga ne može imenovati na listama za izbore zastupnika u Hrvatski sabor. To bi za sobom povlačilo posljedicu eliminiranja izborne liste, a u teoriji i ponavljanja cijelog izbornog postupka, od raspisivanja odluke o datumu izbora, preko podnošenja kandidacijskih lista, pa do samih izbora i sastavljanja novog saziva Sabora i Vlade.
Milanović nije siguran
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović poručio je, obrazlažući upozorenje dano Milanoviću i SDP-u, da se u ovom trenutku ne radi o ustavnoj krizi te da zasad nema osnove za smjenom Zorana Milanovića s funkcije predsjednika. No, to ne znači da je Milanović siguran. Naime, Ustav predviđa dvije mogućnosti kad bi predsjednik države mogao biti smijenjen odlukom Ustavnog suda, odnosno po sili Ustava.
“Postupak razrješenja predsjednika Republike i procedura je takva da Hrvatski sabor Ustavnom sudu dvotrećinskom većinom glasova zastupnika mora usvojiti zahtjev koji šalje Ustavnom sudu i onda se Ustavni sud očituje formalno, ovo danas je bilo verbalno. Ako utvrde da je povrijedio Ustav obnašanja dužnosti, onda mu mandat prestaje po sili Ustava kad je ta odluka objavljena. Ako kažu da nije – nije, a za tu odluku im treba dvotrećinska većina”, objasnio je stručnjak za ustavno pravo Mato Palić.
To bi se dogodilo u slučaju da se propituje odgovornost predsjednika za povredu Ustava tijekom obavljanja svojih dužnosti, prema članku 105. vrhovnog zakona u Hrvatskoj. No, deseti je saziv Sabora u ovom trenutku raspušten. Ipak, Palić upozorava kako mandat saborskih zastupnika traje do formiranja novog saziva Sabora, bez obzira na njegovo raspuštanje. To, u teoriji, znači da bi mogla biti sazvana izvanredna sjednica Sabora. No, odluku za to mora potpisati – Milanović.
Propitivanje Milanovićeve sposobnosti
“Moglo bi se postaviti pitanje ako bi on sad nastavio po svome, je li predsjednik Republike koji konstantno dolazi u sukob s Ustavom zapravo sposoban za obavljanje svoje dužnosti. Ako se ne može suzdržati, onda za pokretanje toga postupka nije potreban Hrvatski sabor, nego Vlada Ustavnom sudu podnosi zahtjev da se utvrdi je li sposoban ili nije”, rekao je Palić dodajući da bi u tom slučaju, ako dvije trećine ustavnih sudaca procijene da on nije sposoban za obavljane dužnosti iz opravdanih razloga, Milanoviću mandat mogao prestati i po sili Ustava.
Vlada, dakle, može odlučivati o sposobnosti obavljanja dužnosti predsjednika osobi koja, između ostalih ovlasti, raspisuje datum parlamentarnih izbora te daje mandat za sastavljanje Vlade na temelju prikupljenog većinskog broja glasova saborskih zastupnika. Palić ističe kako bi se i ovo moglo smatrati nesposobnošću za obavljanje dužnosti. “To nije da je on nešto napravio ne znajući, ili ako baš nije bio siguran. Ustavni sud je točno rekao što je sporno i da bi takva buduća ponašanja bi predstavljala još nastavak kršenja Ustava”, naglasio je.
Predsjednik Ustavnog suda Šeparović je poručio da Milanović može biti mandatar nove Vlade nakon izbora, ako građani većinom glasova odaberu političku opciju čiji bi on kandidat bio i pod uvjetom da tada podnese ostavku. To je nalik njegovim izjavama da će podnijeti ostavku nakon što pobijedi na izborima. No, dotad i on i SDP o tome moraju šutjeti, kako ne bi prekršili Ustav. Moguće je da je Milanović to htio otpočetka, ali se zaletio izjavama u javnosti.
“Teško je reći koje su stvarne namjere. Bila je spomenuta ostavka, pa je onda pojašnjeno kako bi se ona zapravo dogodila nakon što pobijedi na izborima. Pa sad vidimo da ne bi mogao biti kandidat. Predstavljeno je da će biti kandidat, jer kandidatura podrazumijeva podnošenje ostavke. Tu je sad jedna cijela konfuzija nastala i čini se da će od nekih stvari i od onog što je prvotno planirano morati reterirati”, zaključio je Mato Palić.
Foto : Zoran / TV Wien