Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan. Papa je preminuo na Uskrsni ponedjeljak u svojoj rezidenciji u vatikanskoj Casa Santa Marta. Podsjetimo, Papa se jučer, na Uskrs, neočekivano pojavio pred vjernicima na Trgu svetog Petra u Vatikanu i okupljenima kratko poželio Sretan Uskrs.
Sveti Otac je izišao u invalidskim kolicima te je s balkona bazilike svetog Petra mahnuo tisućama okupljenih vjernika koji su ga pozdravili velikim pljeskom. Posljednje godine njegova pontifikata bile su obilježene čestim posjetima bolnicama i zabrinutošću zbog njegovog zdravlja. Sredinom veljače papa je hospitaliziran zbog liječenja bronhitisa.
Vatikan je tada objavio da mu je dijagnosticirana obostrana upala pluća. Oko tjedan dana kasnije priopćeno je da mu se stanje pogoršano te da je kritično nakon ‘produljene respiratorne krize’. U bolnici je zadržan do kraja mjeseca, a liječnici su sve vrijeme upozoravali da mu je stanje kompleksno. Nakon 38 dana prvi put se javno pojavio na balkonu bolnice Gemelli, gdje je okupljenima uputio osmijeh i podigao palac u znak zahvale.
20:36 Vatikan objavio Papinu oporuku
Papa Franjo u svojoj je oporuci potvrdio da želi biti pokopan u Bazilici Svete Marije Velike u Rimu, a ne u Bazilici svetog Petra u Vatikanu, gdje su posljednje počivalište pronašli mnogi njegovi prethodnici U oporuci koju je objavio Vatikan, Franjo je jasno izrazio želju da bude pokopan “u zemlji, bez posebnih ukrasa”, a nad njegovim grobom trebala bi stajati jednostavna ploča s njegovim papinskim imenom na latinskom jeziku: Franciscus.
Papa je također naveo kako je dogovorio da neimenovani dobročinitelj pokrije troškove njegova ukopa. “Troškove pripreme ukopa pokrit će iznos koji je osigurao dobročinitelj, a koji sam dogovorio da bude prebačen Bazilici Svete Marije Velike”, stoji u oporuci.
20:19 Vatikan objavio uzrok smrti Pape
Papa Franjo preminuo je od moždanog udara i zatajenja srca, objavio je Vatikan. Moždani udar doveo je do kome i nepovratnog zatajenja srca, priopćili su.
Izvješće dolazi oko 12 sati nakon objave papine smrti. Franjo je bolovao od kronične plućne bolesti te mu je kao mladiću odstranjen dio jednog plućnog krila. Zdravstveni problemi mučili su ga tijekom posljednjih godina života te je 14. veljače primljen u bolnicu Gemelli zbog respiratorne krize koja se razvila u dvostruku upalu pluća. To je dovelo do 38-dnevnog boravka u bolnici, najduljeg za vrijeme njegovog pontifikata.
Papa Franjo preminuo je 90-ak minuta nakon što ga je jutros probudila budilica, javljaju talijanski mediji. Navodno se probudio kada mu se alarm oglasio u 6 ujutro, pozlilo mu je u 7 ujutro, a od moždanog udara je umro u 7:35, navodi Corriere della Serra.
20:01 Arapski svijet odaje počast papi Franji: “Bio je simbol čovječnosti i čovjek mira”
Smrt pape Franje izazvala je val reakcija diljem svijeta, a posebno emotivne poruke pristigle su iz arapskih zemalja, gdje su mnogi državnici i vjerski lideri izrazili duboko poštovanje prema poglavaru Katoličke Crkve, ističući njegovu snažnu osudu nasilja u Gazi i neumornu predanost međureligijskom dijalogu.
Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas opisao je papu Franju kao “lojalnog prijatelja palestinskog naroda”. U poruci objavljenoj putem službene palestinske novinske agencije Wafa, Abas je naglasio: “Danas smo izgubili vjernog prijatelja palestinskog naroda i njegovih legitimnih prava”, rekao je. “Priznao je palestinsku državu i odobrio podizanje palestinske zastave u Vatikanu.”
Sličan ton imao je i Basem Naim iz političkog ureda Hamasa. On je istaknuo Papinu jasnu poziciju protiv rata u Pojasu Gaze: “Papa Franjo je bio nepokolebljiv branitelj legitimnih prava palestinskog naroda, posebno kroz svoj čvrsti stav protiv rata i genocidnih djela počinjenih nad našim narodom u Gazi posljednjih mjeseci”, objavio je.
Papa Franjo je i u svojoj posljednjoj uskrsnoj poruci, koju je s balkona bazilike svetog Petra pročitao njegov suradnik, osudio nasilje u Gazi, govoreći o “dramatičnoj i teškoj humanitarnoj situaciji” te upozorio na “ozračje sve većeg antisemitizma”. Pritom je ponovio apel za prekid vatre i oslobađanje izraelskih talaca.
U Kairu je glavni tajnik Arapske lige Ahmed Abul Gheit odao priznanje papi Franji zbog, kako je rekao, njegove “dosljedne osude izraelske brutalnosti”: “Kompas pape Franje o palestinskom pitanju uvijek je pokazivao u pravom smjeru”, poručio je. “Sjećamo se njegove svakodnevne komunikacije s ljudima u Gazi, dok su trpjeli nasilnu izraelsku agresiju i bombardiranje.”
Veliki imam Al-Azhara, šeik Ahmed al-Tayeb, također se oprostio od pape Franje, nazvavši ga “simbolom čovječnosti” i istaknuvši njegovu ulogu u jačanju odnosa između islama i kršćanstva: “Ojačao je odnose s Al-Azharom i islamskim svijetom svojim posjetima brojnim arapskim i muslimanskim zemljama i svojim poštenim i ljudskim razmišljanjem, posebno u pogledu agresije na Gazu i borbe protiv islamofobije”, kazao je.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi govorio je o papi Franji kao o “izvanrednoj svjetskoj ličnosti koja je neumorno radila na promicanju tolerancije i poticanju dijaloga” te bila “zagovornik palestinske stvari”.
Kralj Abdulah II. od Jordana izrazio je duboko poštovanje prema Papi, kojeg je nazvao “čovjekom mira, omiljenim zbog svoje dobrote, poniznosti i neumornih napora da okupi ljude”.
U Libanonu, gdje je proglašena trodnevna službena žalost, predsjednik Joseph Aoun, jedini kršćanski predsjednik u arapskom svijetu, zahvalio je papi Franji što je bio “branitelj dijaloga između religija i kultura”. Iz libanonskog Hezbolaha također su stigle riječi hvale. Pokret je papu Franju opisao kao čovjeka “koji je radio na izgradnji mostova među religijama” i istaknuo “njegove jasne stavove protiv izraelske agresije u Gazi”.
U Iranu, predsjednik Masud Pezeškijan govorio je u sličnom tonu, nazvavši Franjine izjave “jasnim stavovima u osudi genocida koji je počinio izraelski režim u Gazi”.
I s krajnjeg zapada arapskog svijeta stigla je poruka: marokanski kralj Mohamed VI. odao je počast papi Franji kao osobi “posvećenoj vrijednostima mira, dijaloga, tolerancije i suživota među monoteističkim religijama”.
19:10 Trump se oglasio o mogućem dolasku na sprovod Pape Franje
Američki predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio odluku hoće li osobno prisustvovati sprovodu pape Franje. O tome je govorio novinarima tijekom uskrsne svečanosti u Bijeloj kući. “Još ne znam. Upravo ćemo biti informirani o detaljima”, rekao je Trump na novinarski upit o mogućem putovanju u Rim. Na dodatno pitanje planira li osobno nazočiti posljednjem ispraćaju poglavara Katoličke crkve, odgovorio je: “Ne znam. Moram pogledati kako će to vremenski ispasti. Upravo smo spustili zastave.”
Trump je naredio spuštanje svih američkih zastava na pola koplja u znak počasti preminulom Papi, unatoč tome što su tijekom godina imali razmimoilaženja, posebno po pitanju migracijske politike. Ipak, sada je istaknuo da podržava Papinu poruku solidarnosti: “Da, slažem se. Stvarno se slažem.”
Govoreći o nasljeđu pape Franje, Trump je dodao: “Bio je jako dobar čovjek koji je volio svijet. Posebno je volio ljude koji su prolazili kroz teške trenutke. To mi je jako važno.”
18:41 Vrhbosanski nadbiskup Puljić neće otputovati u Rim
Uoči konklave koja će izabrati novog poglavara Katoličke Crkve, oglasio se i vrhbosanski nadbiskup u miru mons. Vinko Puljić. Iako je prvotno bio najavljen kao jedan od sudionika izbora novog pape, zbog zdravstvenih razloga neće otputovati u Rim.
“Ovaj papa sigurno će ostaviti brojne uspomene, ali i mnoga razočaranja. Crkva ima svoj način, stil reagiranja i djelovanja. Postoji Evanđelje, crkveni zakon, tradicija i prema tome svaki papa se polako uključuje u taj ritam života Crkve, jasno unoseći i svoj stil”, rekao je Puljić u izjavi za RTL.
Dodao je kako često percepcija u javnosti ne odražava pravu težinu pontifikata. “Tako da zapravo svjetski mediji često samo traže skandal, a ne gledaju na ono što je pozitivno i snažna poruka izgradnje. Sigurno je da je papa Franjo bio moralno najjači autoritet u ovom košmaru rata gdje se zapravo ubija nada. On je neumorno govorio protiv naoružanja, protiv rata, protiv terorizma, tako da je zapravo on bio posebna poruka ovom čovječanstvu”, poručio je Puljić.
18:25 Profesorica s Bogoslovije: Usudim se reći da je Papi ispunjena posljednja želja
Papa Franjo, poglavar Katoličke Crkve preminuo je jutros u 89. godini života u svojoj rezidenciji, Domu Svete Marte u Vatikanu. Smrt Svetog Oca dogodila se svega dan nakon što je s tisućama vjernika proslavio Uskrs na Trgu svetog Petra. Bio je to događaj koji će se sada pamtiti kao njegov oproštaj od svijeta.
Iako su mnogi znali da je Papa već mjesecima krhkog zdravlja, vijest o njegovoj smrti izazvala je duboku tugu i šok u cijelom katoličkom svijetu. “S jedne strane nas je šokirala ova vijest jer uvijek želimo da nam papa živi, ali s druge strane, budući da je zadnjih nekoliko mjeseci bio bolestan i u bolnici, ovo nažalost nije veliko iznenađenje, makar smo žalosni što je ipak na kraju umro”, rekla je za HRT izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač s Katoličkog bogoslovnog fakulteta.
Posebno dirljiv trenutak ostaje jučerašnji Papin blagoslov vjernicima s Trga svetog Petra. Bio je to, kako mnogi vjeruju, čin duboke osobne važnosti za Franju, koji se u svojim posljednjim mjesecima života najviše žalio što ne može biti među ljudima. „Nedavno sam pročitala da je Papi najteže što posljednjih mjeseci nije mogao biti direktno povezan s narodom i vjernicima. Jučer se im na Uskrs pokazao, udijelio im apostolski blagoslov i potpuni oprost i ja bih se usudila reći da mu je to bila zadnja želja – direktno komunicirati s vjernicima i vidjeti ih“, istaknula je Kovač.
17:15 Zagrebački nadbiskup objavio smjernice za sljedeće dane
Vjernicima se nakon smrti pape Franje obratio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. U posebnoj okružnici pozvao je vjernike Zagrebačke nadbiskupije na molitvu i dostojanstveno obilježavanje ovog važnog trenutka za Katoličku crkvu, izražavajući duboku zahvalnost za život i službu Svetog Oca.
“Braćo i sestre u Kristu, dok nam je u srcu odzvanjao uskrsni poklik pobjede nad smrću, primili smo vijest da je Gospodin pozvao k sebi Svetoga Oca papu Franju, pastira koji je s neizmjernom ljubavlju, postojanom ustrajnošću i evanđeoskom poniznošću vodio Kristovu Crkvu u vremenu velikih izazova. Svoj zemaljski hod papa Franjo završio je u vjeri i predanju Onomu kojemu je posvetio sav svoj život, Isusu Kristu, Kralju milosrđa. Stoga ispunjeni dubokom tugom, ali i kršćanskom nadom u vječni život, svoja srca uzdižemo k Bogu, gospodaru života.
Papa Franjo bio je svjedok evanđeoske jednostavnosti i duboke duhovnosti. Njegova životna služba bila je, kako bi rekao sveti Pavao, žrtva živa, sveta, Bogu mila (usp. Rim 12,1). Često je podsjećao Crkvu da njezina istinska snaga leži u služenju, a ne u vladanju, u blizini s malenima, a ne u savezništvu s moćnima. Njegovo nastojanje da Crkvu učini onom koja izlazi na periferije vratilo je mnoge ranjene duše Isusovu ozdravljujućem pogledu i dotaknulo savjest suvremenog čovjeka”, napisao je u okružnici nadbiskup Kutleša.
16:39 U Argentini tjedan žalosti
Argentina je uronjena u tugu nakon što je predsjednik Javier Milei proglasio sedmodnevnu nacionalnu žalost povodom smrti pape Franje. Vijest je potvrdio predsjednikov glasnogovornik, ističući kako je Papa bio “izvor ogromnog ponosa za Argentinu”, ali i za cijelu Latinsku Ameriku.
Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Buenos Airesu, bio je prvi poglavar Katoličke crkve iz Latinske Amerike i prvi Argentinac koji je zasjeo na Petrovu stolicu. Njegov pontifikat simbolizirao je početak nove ere za Crkvu – one koja više pažnje posvećuje marginaliziranima, siromašnima i društvenim nepravdama. Upravo su te poruke posebno snažno odjeknule u njegovoj domovini, zemlji duboko pogođenoj gospodarskim izazovima i društvenim podjelama.
Građani Buenos Airesa okupljaju se ispred crkava, trgova i mjesta povezanih s Papinim životom, prisjećajući se njegove bliskosti s običnim čovjekom i njegove uloge u obrani onih najranjivijih.
Ipak, odnosi između pape Franje i aktualnog argentinskog predsjednika bili su sve samo ne idilični. Milei, poznat po svojim liberalno-ekonomskim i antiklerikalnim stavovima, često je bio u otvorenoj ideološkoj suprotnosti s Papinim učenjem. Njihove razlike bile su javna tajna, no čak ni ta politička razmimoilaženja nisu zasjenila duboko poštovanje koje mnogi Argentinci, bez obzira na političku pripadnost, gaje prema Papi.
Odlazak pape Franje ostavlja prazninu u srcu nacije koja ga je, usprkos svim razlikama, doživljavala kao jednog od svojih najvećih sinova. Tijekom tjedna žalosti, zastave će biti spuštene na pola koplja, a diljem zemlje održavat će se mise i komemoracije u njegovu čast.
16:27 Jedini Franjo među papama: “Vidim Crkvu kao poljsku bolnicu nakon bitke”
Pontifikat pape Franje ostat će upamćen po neviđenoj otvorenosti i suosjećanju prema onima na marginama društva. Od prvih dana na čelu Katoličke crkve, Franjo je naglašavao važnost blizine s rastavljenima, homoseksualcima, migrantima i siromašnima, ali i potrebu da Crkva bude utočište za sve. Njegov izbor imena, po svetom Franji Asiškom, bio je snažan signal posvećenosti najpotrebitijima, a kao prvi papa isusovac, prvi iz Latinske Amerike i prvi neeuropljanin nakon više od 1200 godina, donio je u Vatikan novo iskustvo i svjež duh.
Papa Franjo od početka je odbacio raskoš i privilegije. Umjesto u Apostolskoj palači, odlučio je živjeti u Domu sv. Marte, gostinjskoj kući, a liturgijske obrede pojednostavio je i približio običnim ljudima. Kardinalima je birao pastore iz najudaljenijih dijelova svijeta, a osobno je prao noge zatvorenicima, migrantima i transrodnim osobama. Vatikan je otvorio kao utočište za beskućnike, a njegova neposrednost i običaj da osobno nazove ili posjeti bolesne i potrebite, bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenja, postali su zaštitni znak pontifikata.
Posebno je bio blizak onima koji su se osjećali udaljeno od Crkve. Za razliku od prethodnika, Franjo je naglašavao da Crkva mora biti mjesto gdje se liječe rane, a ne gdje se sudi. U svom prvom velikom intervjuu, koji je 2013. godine dao isusovačkom časopisu La Civiltà Cattolica, papa Franjo iznio je viziju Crkve koja je prije svega bliska ljudima: “Jasno vidim da je ono što Crkvi danas najviše treba sposobnost zacjeljivanja rana i grijanja srca vjernika, bliskost i blizina.”
U istom intervjuu, papa je izrekao i rečenicu koja je postala simbol njegova pontifikata: “Vidim Crkvu kao poljsku bolnicu nakon bitke. Uzalud je pitati teškog ranjenika ima li visok kolesterol i šećer. Njegove rane moraju biti zacijeljene. Onda možemo razgovarati o svemu ostalom. Zaliječite rane, zaliječite rane, moramo početi od dna”, rekao je papa Franjo za La Civiltà Cattolica.
15:49 Kamerlengo preuzima papine dužnosti, evo o čemu se radi
Kamerlengo, ili komornik, ima ključnu ulogu u Vatikanu između smrti pape i izbora njegovog nasljednika. Trenutnu odgovornost preuzeo je irski kardinal Kevin Farrell, koji je na ovu poziciju imenovan 2019. godine. Farrellova zadaća uključuje službeno potvrđivanje papine smrti, pečaćenje papinskih odaja i uništavanje papinskog prstena. On će osobno skinuti prsten s papinog prsta i razbiti ga čekićem. Tijekom tog prijelaznog razdoblja komornik ima administrativne ovlasti, ali nije ovlašten donositi doktrinarne odluke. Papinski prsten, poznat kao ribarski prsten, prikazuje svetog Petra kako peca i koristi se za pečaćenje vatikanskih dokumenata. Nakon smrti pape, prsten se uništava, a novi se izradi nakon izbora novog pape.
15:29 Javio se i Biden
Bivši predsjednik SAD-a, Joe Biden, kratko se oprostio od pape Franje te ga je istaknuo kao “jednog od najvažnijih vođa našeg doba”.
15:22 Uzrok smrti trebao bi se saznati večeras
Izvori iz Vatikana najavili su da će uzrok smrti pape Franje biti objavljen večeras, a očekuje se i službena objava datuma njegovog sprovoda za sutra. Franjo, koji je imao kronične plućne probleme i kojem je u mladosti uklonjen dio plućnog krila, hospitaliziran je 14. veljače u bolnici Gemelli zbog respiratorne krize koja je razvila u obostranu upalu pluća. U bolnici je proveo rekordnih 38 dana, što je bio najdulji njegov boravak u bolnici tijekom 12 godina papinstva.
15:02 Talijani javljaju: Papa nije umro od posljedica upale pluća?
Prema informacijama kojima raspolaže ANSA, mogući uzrok smrti pape Franje nije povezan s njegovim nedavnim problemima s plućima, već se sumnja na cerebralno krvarenje. Iako je nedavno prebolio tešku upalu pluća, izvori bliski Vatikanu navode kako su problemi s disanjem isključeni kao neposredni uzrok smrti.
Papa je preminuo jutros u 7:35 sati, a sve ukazuje na to da je do smrti došlo naglo i neočekivano. Cerebralno krvarenje, koje se smatra ozbiljnijim i opasnijim oblikom moždanog udara, moglo bi biti ključni faktor u ovom slučaju.
14:50 Papino bi tijelo moglo biti prebačeno u Vatikan u srijedu
Papino bi tijelo moglo biti prebačeno u baziliku Svetog Petra u srijedu, rekao je glasnogovornik Vatikana. “Prijenos tijela Svetog Oca u vatikansku baziliku na štovanje svih vjernika mogao bi se dogoditi u srijedu ujutro, 23. travnja 2025., prema modalitetima koji će biti utvrđeni i priopćeni sutra, nakon prve kardinalske kongregacije”, javljaju iz Vatikana.
14:40 Milanović izrazio sućut
Predsjednik Zoran Milanović izrazio je sućut povodom smrti pape Franje.
14:20 Oglasio se Trump
Američki predsjednik objavio je kratku počast na svojoj društvenoj mreži Truth Social.”Počivao u miru, papa Franjo! Neka ga Bog blagoslovi, kao i sve one koji su ga voljeli!”, napisao je Trump.
14:15 Papin sprovod očekuje se ovaj mjesec
Vatikanski izvori rekli su da bi se papin sprovod trebao održati u sljedećih devet dana. Sky News vjeruje da bi se to trebalo dogoditi prije. Papa se ogradio od nekih tradicija, otkrivši u intervjuu 2023. godine da je za svoje posljednje počivalište odabrao baziliku Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih omiljenih i najposjećenijih crkava. Tradicionalno, papa se sahranjuje u kriptama ispod Bazilike svetog Petra u Vatikanu, gdje je pokopano gotovo 100 papa.
13:30 Vjernici oplakuju papu
Trg svetog Petra u Vatikanu se puni, stižu vjernici koji oplakuju smrt pape Franje.
13:25 Papa je ‘preminuo mirno’
Izvori u rimskoj bolnici Gemelli rekli su da je papa Franjo “preminuo mirno”. Papa je bio liječen od dvostruke upale pluća u najvećoj rimskoj bolnici, gdje je proveo pet tjedana prije nego što je otpušten 23. ožujka.
13:15 Plenković izrazio sućut
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je sućut u povodu smrti Svetog Oca Franje, kardinalu Kevinu Farrellu, Kamerlengu Svete Rimske Crkve. U sućuti premijera, među ostalim, stoji:
“Imao sam osobitu čast osobno susresti Svetog Oca jučer na Uskrs, u Njegovim posljednjim satima, zajedno sa suprugom i naše troje djece. Bio je to kratak, ali duboko dirljiv trenutak – susret ispunjen blagošću, osmijehom i blagoslovom koji će ostati trajno urezani u sjećanju cijele moje obitelji kao dragocjeni dar u času oproštaja”.
Više čitajte OVDJE.
12:55 Putin se oprostio od pape
Ruski predsjednik Vladimir Putin prisjetio se pape Franje kao “branitelja najviših vrijednosti humanizma i pravde”, objavio je Kremlj u službenoj izjavi povodom papine smrti. U priopćenju stoji i da je Putin “imao privilegiju više puta komunicirati s ovim iznimnim čovjekom”, čime je podsjetio na osobne susrete s papom tijekom njegova pontifikata. Kremlj dodaje kako će ruski predsjednik “zauvijek čuvati najljepšu uspomenu na njega”.
12:30 Zelenski odao počast papi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odao je počast papi Franji, poručivši: “Znao je kako pružiti nadu, ublažiti patnju molitvom i poticati jedinstvo.” Dodao je da je papa Franjo redovito molio za mir u Ukrajini i za ukrajinski narod. “Tugujemo zajedno s katolicima i svim kršćanima koji su u papi Franji pronalazili duhovnu podršku. Vječna mu slava!”
11:40 Bijela kuća odala počast papi
“Počivao u miru, papa Franjo”, stoji u objavi Bijele kuće uz sliku Papinog susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovom suprugom Melanijom te još jednu sliku Papinog susreta s JD Vanceom koji se dogodio jučer.
Američki potpredsjednik JD Vance kaže da je upravo saznao za smrt pape Franje. “Moje srce je uz milijune kršćana diljem svijeta koji su ga voljeli”, objavio je. Vance je u Rim stigao u petak, subotu se sastao s vatikanskim dužnosnicima. Imao je i kratki privatni susret s Papom.
Rest in Peace, Pope Francis. ✝️ pic.twitter.com/8CGwKaNnTh
— The White House (@WhiteHouse) April 21, 2025
11:30 U Vatikanu je zavladala sedisvakancija
Nakon smrti pape Franje u ponedjeljak u Vatikanu je nastupila sedisvakancija – razdoblje bez Pape. Termin sedisvakancija dolazi od latinskog ‘sede vacante’ (prazna stolica) i odnosi se na razdoblje u kojem je neka biskupska katedra upražnjena, odnosno u ovom slučaju papinska katedra u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i ‘majci svih crkava’.
U vrijeme sedisvakancije papinske se ovlasti ne prenose nikome. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima koje su propisane apostolskom konstitucijom ‘Universi Dominici Gregis’ pape Ivana Pavla II. iz 1996. godine. Nastupanjem sedisvakancije svim dužnosnicima vatikanske kurije osim trojice automatski prestaje mandat. Sedisvakancija završava kada novoizabrani poglavar Katoličke crkve u konklavama potvrdi da pristaje na dužnost. Tada uprava Crkvom i Vatikanom automatski prelazi u njegove ruke.
11:20 Svjetske vođe odaju počasti papi
Nizozemski premijer Dick Schoof kaže da je “papa Franjo u svakom pogledu bio čovjek iz naroda”. Šefica Europskog parlamenta Roberta Metsola kaže da je “njegov zarazni osmijeh zarobio srca milijuna ljudi diljem svijeta”.
Izraelski predsjednik Isaac Herzog izražava svoje “bezgranično suosjećanje”. Švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter kaže da je papa Franjo bio “veliki duhovni vođa, neumorni zagovornik mira”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron među prvim je svjetskim čelnicima koji su odali počast papi Franji, nazvavši ga “čovjekom poniznosti, na strani najranjivijih i najkrhkijih”.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni kaže da je “ova vijest duboko rastužila”. “Imala sam privilegiju uživati u njegovom prijateljstvu”, dodaje ona u izjavi. Meloni dodaje “zamolio je svijet, još jednom, za hrabrost da promijeni smjer, da slijedi put koji ‘ne uništava, nego kultivira, popravlja, štiti’”. “Njegov nauk i njegova ostavština neće biti izgubljeni. Pozdravljamo Svetog Oca srca punog tuge, ali znamo da je on sada u miru Gospodnjem.”
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže da je “nadahnuo milijune, daleko izvan Katoličke crkve, svojom poniznošću i tako čistom ljubavlju za manje sretne”.
Today, the world mourns the passing of Pope Francis.
He inspired millions, far beyond the Catholic Church, with his humility and love so pure for the less fortunate.
My thoughts are with all who feel this profound loss.
May they find solace in the idea that Pope Francis’… pic.twitter.com/FiI6SASNl8
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) April 21, 2025
11:00 Sve nogometne utakmice u Italiji odgođene zbog smrti pape Franje
Talijanski nogometni savez objavio je da će sve utakmice zakazane za danas biti prekinute u znak poštovanja prema papi. To uključuje utakmice iz prve lige zemlje – zvane Serie A – i sva natjecanja sve do amaterske razine. FA je priopćio da žali zbog smrti pape Franje.
10:35 Kakav je postupak izbora sljedećeg pape?
Nakon smrti pape Franje pokreće se proces izbora novog pape. To se događa ne manje od 15 i ne više od 20 dana nakon papine smrti i okuplja kardinalski zbor. Izbori se provode u uvjetima tajnosti, a kardinali su zatvoreni u Vatikan dok ne postignu dogovor. Koledž obično ima ograničenje od 120 kardinala s pravom glasa.
Godine 2007. papa Benedikt donio je dekret prema kojem kardinali trebaju postići dvotrećinsku većinu. Izborni proces može potrajati danima, a kardinali u tom razdoblju ne smiju imati kontakt s vanjskim svijetom. Glasuje se u Sikstinskoj kapeli, a nakon što se prikupe svi glasovi, papirići se miješaju, broje i otvaraju.
Glasački se listići zatim spaljuju i ako je odluka donesena, promatračima izvan Vatikana iz dimnjaka se vidi bijeli dim. Otprilike 15 minuta nakon pojave bijelog dima dolazi do objave tko će biti sljedeći papa. No, ako se iz dimnjaka vidi crni dim, to znači da odluka tek treba biti donesena – i da će se glasovanje nastaviti. Da bi se dobio crni dim, papiri se spaljuju kemikalijom.
10:30 Papin posljednji javni nastup bio je upravo jučer
Papa se jučer posljednji put pojavio u javnosti, blagoslovivši uskršnje mnoštvo iz svog papamobila. Blagoslovio je tisuće vjernika okupljenih na proslavi Uskrsa u Vatikanu. 88-godišnji papa djelovao je slabašno dok su ga na kolicima izvezli na balkon iznad ulaza u baziliku svetog Petra, prije nego što su ga proveli kroz mnoštvo vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra.
Dočekan je ovacijama, pljeskom i povicima “Viva il Papa” – što znači živio papa. Papamobil se nekoliko puta zaustavio kako bi papa blagoslovio bebe i malu djecu, a činilo se da im daje i darove. Bilo je to njegovo prvo značajno pojavljivanje otkako je napustio bolnicu 23. ožujka.
“Braćo i sestre, sretan Uskrs!” Papa Franjo je uspio reći, prije nego što je suradnik pročitao ostatak njegovog godišnjeg blagoslova Urbi et Orbi i govora, u kojem je pozvao na prekid sukoba u Ukrajini i Gazi. Prije javnog nastupa Papa je tijekom privatne audijencije u Vatikanu “razmijenio dobre želje” s američkim potpredsjednikom JD Vanceom.
Papa se u javnosti pojavio samo nekoliko puta otkako se vratio u Vatikan nakon pet tjedana provedenih u bolnici. Ususret Uskrsu preskočio je svečane službe Velikog petka i Velike subote. Prije nedjelje je u rimskom zatvoru proveo Veliki četvrtak sa zatvorenicima. Propustio je i misu na otvorenom uskrsnu nedjelju, koju je umjesto njega predvodio kardinal Angelo Comastri, umirovljeni nadsvećenik Bazilike Svetog Petra.
On Easter Sunday, Pope Francis from the balcony of the Loggia of Blessings at St. Peter’s Basilica greeted the world with a simple “Happy Easter.” The Master of Ceremonies read the traditional Urbi et Orbi message, before imparting his blessing with a plenary indulgence. pic.twitter.com/CmZsyinK1g
— EWTN Vatican (@EWTNVatican) April 20, 2025
10:20 Život pape Franje
Jorge Mario Bergoglio, rođen u prosincu 1936. u Buenos Airesu, bio je sin talijanskih imigranata. Njegov otac Mario bio je računovođa, a majka Regina Sivori bila je domaćica. Nakon škole prvo je studirao kako bi postao znanstvenik prije nego što ga je privukla religija. Za isusovca je zaređen 1969., a svećeničku izobrazbu nastavio je između 1970. i 1971. na Sveučilištu Alcala de Henares u Španjolskoj.
Dana 31. srpnja 1973. imenovan je provincijalom isusovaca u Argentini, a tu je službu obnašao šest godina. Papinska ga je konklava u ožujku 2013. odabrala za papu, čime je postao prvi latinoamerički papa, prvi papa isusovac i prvi koji je izabrao ime Franjo. Kardinali koji su ga odabrali rekli su da je prihvatio dužnost sa svojim zaštitnim znakom dobrog humora.
“Kad mu je državni tajnik nazdravio, on je nazdravio nama i rekao ‘Nadam se da će vam Bog oprostiti’”, prisjetio se tada kardinal Timothy M Dolan. Franjino imenovanje bilo je jedinstveno po tome što je dužnost preuzeo od živog pape kada je papa Benedikt XVI. odstupio s dužnosti zbog svog zdravlja 2013. godine.
Tijekom svog papinstva Franjo je bio otvoreni zagovornik siromašnih i branitelj onih koji bježe od rata i gladi. Godine 2016. oprao je noge izbjeglicama iz različitih vjerskih sredina u centru za migrante u “gestama poniznosti i služenja”.
Mnogi su ga smatrali reformatorom i križarom. Godine 2018. otputovao je u Irsku i ispričao se za zločine koje je počinila Katolička crkva, a 2019. izdao je povijesni dekret kojim je obvezao sve svećenike i članove vjerskih redova prijaviti svaku sumnju na zlostavljanje. Godine 2023. proširio je pravila o seksualnom zlostavljanju na laičke vođe.
10:15 Prvi papa koji nije iz Europe nakon nekoliko stoljeća
Franjino papinstvo navijestilo je mnoge promjene i iako nikada nije prestao uvoditi reforme u Katoličku crkvu, ostao je popularan među tradicionalistima. Bio je prvi Papa iz Amerike ili južne hemisfere. Otkako je Grgur III. rođen u Siriji umro 741. godine, nije postojao neeuropski biskup Rima.
Također je bio prvi isusovac koji je izabran na prijestolje svetog Petra. Franjin prethodnik, Benedikt XVI., bio je prvi papa koji se dobrovoljno povukao u gotovo 600 godina, a gotovo jedno desetljeće Vatikanski vrtovi ugostili su dvojicu papa. Kao argentinski kardinal Bergoglio već je bio u svojim sedamdesetima kada je 2013. postao papa.
10:00 Umro je papa Franjo: ‘Jutros se biskup Franjo vratio u Očevu kuću’
Maloprije je njegova eminencija, kardinal Farrell, s tugom objavio smrt pape Franje ovim riječima: “Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35 rimski biskup Franjo vratio se u Očevu kuću. Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je živjeti vrijednosti Evanđelja s vjernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, posebno u korist najsiromašnijih i najmarginaliziranijih”.
Farrell dodaje: “S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer kao pravog učenika Gospodina Isusa, preporučamo dušu pape Franje beskrajnoj milosrdnoj ljubavi Jednoga i Trojedinog Boga.”
