U trenutku kada svijet s oprezom promatra svaki pomak u ukrajinskom sukobu, Kremlj šalje signale koji bi mogli označiti zaokret. Iako se iza kulisa i dalje vode intenzivne diplomatske igre, najnoviji potez Vladimira Putina mogao bi otvoriti prostor za prvi ozbiljan mirovni okvir od početka invazije. Riječ je o prijedlogu koji bi mogao redefinirati granice, političke odnose, pa i način na koji se tumače pobjede i porazi u ovom ratu.
Prema informacijama Financial Timesa, ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je prekinuti invaziju i zaustaviti borbe duž aktualne crte bojišnice. Ova ponuda predstavljena je u kontekstu potencijalnog mirovnog dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Putin je, navodi se, u nedavnom susretu u Sankt-Peterburgu sa Steveom Witkoffom – Trumpovim izaslanikom – sugerirao kako bi Rusija mogla odustati od zahtjeva za aneksijom dijelova četiriju ukrajinskih regija koje su još uvijek pod kontrolom Kijeva.
Američki pristup: tiha diplomacija i mogući ustupci
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da će Witkoff uskoro ponovno posjetiti Moskvu kako bi nastavio razgovore s ruskim čelnicima. Prema njezinim riječima, američki predsjednik “izrazio je frustracije i prema Rusiji i prema Ukrajini” i nada se skorom kraju sukoba.
U međuvremenu, neslužbeni prijedlozi Washingtona uključuju priznanje ruske kontrole nad Krimom i dijelovima četiriju regija koje ruske snage trenutno drže. To je prvi signal da bi Moskva mogla odustati od svojih maksimalističkih ciljeva, iako neki europski dužnosnici upozoravaju da bi sve to mogla biti taktička igra usmjerena na to da se Trumpu omogući diplomatska pobjeda.
“Na Kijev se trenutno vrši velik pritisak da se odrekne nekih stvari kako bi Trump mogao proglasiti pobjedu”, izjavio je jedan europski diplomat.
Ukrajina: otvoreni za razgovore, ali bez priznanja Krima
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je da još nije primio službeni prijedlog iz Trumpove administracije, no poručio je da bi prihvatio izravan razgovor s Putinom, ali tek nakon potpunog prekida vatre.
“Postoje signali, ideje, razgovori, ali to nije službena ponuda”, rekao je. “Ako stigne službeni prijedlog, odgovorit ćemo.”
Ipak, Zelenski je jasno poručio da Ukrajina neće priznati rusku aneksiju Krima:
“Ukrajina neće priznati okupaciju Krima. To je naša zemlja, zemlja ukrajinskog naroda. O tome se nema što raspravljati.”
Mirovne snage i geopolitički ustupci
Među prijedlozima koji se razmatraju su razmještanje europskih mirovnih snaga i prisutnost vojnih promatrača izvan NATO-a koji bi nadgledali eventualni prekid vatre. U zamjenu, Rusija traži šire ustupke, uključujući formalno priznanje Krima i trajno zatvaranje vrata Ukrajini za članstvo u NATO-u.
Unatoč ranijim ustavnim amandmanima kojima se zabranjuje odricanje od ruskog teritorija, pojedini bliski krugovi Kremlja otvoreno govore o mogućnosti prekida rata pod određenim uvjetima. Ruski novinar Konstantin Remčukov čak tvrdi da bi Moskva mogla stati nakon ponovnog preuzimanja regije Kursk.
“Trump to razumije zahvaljujući Witkoffu” i “nada se da će sve završiti do 30. travnja kako bi mogao proglasiti uspjeh svoje mirovne misije u prvih 100 dana mandata.”
Premda još uvijek nema formalnog sporazuma, konture potencijalnog dogovora između SAD-a, Rusije i Ukrajine počinju se nazirati. I dok Trumpova administracija pokušava posredovati, svi akteri ostaju oprezni. U pitanju nije samo mir, već i uvjeti pod kojima bi on bio postignut – a za sada, cijena kompromisa još nije javno definirana.
