Nedavni podaci Hrvatske narodne banke otkrivaju značajnu promjenu u turističkim trendovima. Iako je Hrvatska i dalje popularna destinacija, rast potrošnje stranih turista usporio se, što je u oštroj suprotnosti s porastom putnih troškova hrvatskih građana u inozemstvu.
Usporavanje rasta potrošnje stranih turista
U 2024. godini prihodi od stranih turista dosegli su gotovo 15 milijardi eura. Međutim, stopa rasta bila je znatno sporija u usporedbi s prethodnim godinama. Povećanje potrošnje stranih posjetitelja iznosilo je samo 2,66%, što je u oštroj suprotnosti sa skokom od 11,4% u 2023. godini. S obzirom na povećanje noćenja od 1,4% i stopu inflacije od 3%, stvarna potrošnja stranih turista prošle je godine efektivno stagnirala. Najviše zabrinjava slabija potrošnja tijekom vrhunca sezone, što sugerira da su visoke cijene usluga koje nisu vezane za smještaj odvraćajuće. Neki turisti odgovorili su na ova povećanja cijena smanjenjem potrošnje, dok su se drugi odlučili za alternativne destinacije.
Hrvatski građani povećavaju potrošnju u inozemstvu
Dok potrošnja stranih turista u Hrvatskoj stagnira, hrvatski građani značajno povećavaju svoju turističku potrošnju u inozemstvu. U 2024. godini Hrvati su potrošili 2,39 milijardi eura na strane destinacije, što je značajan porast od 32,9% u odnosu na 2023. godinu. Ovaj porast doveo je do smanjenja viška u turističkoj razmjeni za 1,4%, s 12,8 milijardi eura na 12,6 milijardi eura.
Ključna strana tržišta padaju, druga rastu
Podaci o prihodima po zemlji podrijetla otkrivaju značajne promjene u strukturi prihoda. Prihodi s tradicionalno jakih tržišta smanjili su se, što je kompenzirano značajnim rastom zemalja čiji su stanovnici ponovno otkrili Hrvatsku. Među pet zemalja s turističkom potrošnjom većom od milijardu eura, četiri (Njemačka, Austrija, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo) zabilježile su pad. Italija je bila jedina sa skromnim porastom od 3,75%.
Slovenski turisti najviše su smanjili svoju potrošnju, za 13,15%, a slijede Austrijanci (-13,06%) i Nijemci (-8,36%). Značajno je da se broj noćenja Nijemaca i Talijana smanjio, ali manje od njihove potrošnje. Slovenci su drastično smanjili ukupnu potrošnju unatoč povećanju noćenja od 3,3%, dok su Talijani povećali potrošnju za 3,75% unatoč gotovo 7% manje noćenja.
S druge strane, turisti iz Australije predvodili su skupinu zemalja sa snažnim rastom potrošnje. Australci su u Hrvatskoj potrošili 307 milijuna eura, gotovo 80% više nego u 2023., unatoč smanjenju noćenja od gotovo 10%. Turisti iz Bosne i Hercegovine, Francuske, Mađarske i Slovačke također su pokazali rast potrošnje između 40% i 50%, uz porast noćenja. Značajan porast potrošnje Mađarske doveo ju je na sedmo mjesto među 10 najboljih zemalja po prihodima.
Također je zabilježen rast dolazaka i noćenja turista iz Srbije, Irske i Španjolske, što je u skladu s povećanom potrošnjom iz tih zemalja. Nakon drastičnog pada prihoda u 2023., potrošnja turista iz Poljske, Češke i Švicarske se oporavila. Poljska je, s potrošnjom od 543,7 milijuna eura, osigurala šesto mjesto među 10 najboljih zemalja po prihodima. Međutim, nakon značajnog povećanja prihoda posljednjih godina, potrošnja turista iz SAD-a i Kanade prošle je godine znatno smanjena.
Udaljene destinacije privlače hrvatske turiste
Podaci o potrošnji hrvatskih turista u inozemstvu potvrđuju da su inozemna putovanja postala dostupnija posljednjih godina. Dok susjedne zemlje ostaju najposjećenije, primjetan je porast potrošnje na putovanja na velike udaljenosti. Iako posjeti rodbini i prijateljima i dalje prevladavaju, postupno se povećavaju turistička putovanja radi razonode, rekreacije, razgledavanja i događanja.
Hrvatski građani najviše su putovali u susjednu Bosnu i Hercegovinu, što čini više od trećine inozemne potrošnje (872,8 milijuna eura), s rastom od 41,6%. Bosna i Hercegovina jedini je značajni turistički partner s kojim Hrvatska ima deficit u turističkoj razmjeni, koji iznosi 408,6 milijuna eura. Slovenija je na drugom mjestu, privlačeći Hrvate svojim prirodnim ljepotama i turističkom ponudom. Potrošnja na putovanja u Sloveniju iznosila je 427,23 milijuna eura, gotovo 40% više nego u 2023. Unatoč političkim napetostima, turističke veze sa Srbijom svake se godine jačaju. U 2024. godini Hrvati su u Srbiji potrošili 128,2 milijuna eura, tri puta više nego u 2019. U Njemačkoj su potrošili 125,4 milijuna eura. Za usporedbu, njemački turisti su u Hrvatskoj ostavili 3,4 milijarde eura, više nego što su Hrvati potrošili na sva inozemna putovanja zajedno.
Sjedinjene Američke Države ostaju najpopularnija destinacija za duga putovanja za hrvatske građane, s potrošnjom od 128 milijuna eura, što je blagi porast od 2,7%. Među dugim putovanjima, putovanja u Kinu zabilježila su najznačajnije širenje. Nakon višegodišnje stanke zbog COVID-19, Kina se vratila na kartu hrvatskih turističkih odredišta ,potrošnja je skočila s 0,3 milijuna eura na 15,5 milijuna eura, približavajući se razinama prije pandemije.
Hrvatski turisti su se također u velikom broju vratili u Rusiju nakon dvogodišnje pauze zbog agresije na Ukrajinu, što dokazuje brzi porast potrošnje s 0,9 milijuna eura u 2023. na 8,4 milijuna eura prošle godine. Među udaljenim destinacijama sa značajnim rastom potrošnje ističu se Tajland (+118,6%) i Australija (+100,9%). Od tradicionalnih europskih destinacija, potrošnja na putovanja u Italiju najviše je porasla, sa 17,9 milijuna eura na 31,2 milijuna eura.
Zanimljivo je da Francuska nije među 10 najboljih destinacija za Hrvate. U svjetskoj turističkoj meki, hrvatski turisti potrošili su skromnih 19,2 milijuna eura, 5,4% više nego u 2023.
Zoran / TV Wien
