U svijetu gdje porezi igraju ključnu ulogu u javnim financijama i gospodarskoj stabilnosti, Austrija se ističe kao jedna od zemalja s najvišim opterećenjima za svoje građane. Prema najnovijim podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Austrija trenutno drži peto mjesto po visini poreza i carina među 38 članica. Ovaj članak istražuje te podatke, pružajući jasnu i faktografsku analizu na osnovi OECD-ovih izvještaja. Ako ste građanin Austrije ili samo zainteresirani za porezne politike, ova “porezna istina” otkriva koliko visoki porezi utječu na prosječne obitelji i pojedinca.
Što je “porezni klin” i zašto je važan?
Da bismo razumjeli podatke, potrebno je pojasniti ključni koncept: “porezni klin” (engleski: tax wedge). Ovo je razlika između ukupnih troškova rada za poslodavca i neto zarade koja zaposleniku ostane nakon odbitka svih poreza i socijalnih doprinosa. Uključuje poreze na dohodak, socijalna osiguranja, te druge obaveze koje vlada nametne. Porezni klin je važan pokazatelj jer ilustrira koliki dio novca “nestane” prije nego što dođe u džepove radnika, utječući na motivaciju za rad, potrošnju i ekonomsku rast.
Prema OECD-ovoj studiji iz 2024. godine, Austrija ima peti najviši porezni klin na svjetskoj razini. Za prosječnog samca, ovaj omjer iznosio je čak 47 posto, što znači da se gotovo polovina troškova rada poslodavca “gubi” u obliku poreza i doprinosa. Ovo je nešto niže nego prošle godine, kada je bilo 47,2 posto, ali i dalje znatno iznad globalnog prosjeka.
Usporedba s drugim zemljama OECD-a: Austrija na vrhu liste
Za kontekst, prosječni porezni klin u 38 zemalja OECD-a iznosio je 34,9 posto u 2024. godini. To znači da Austrijanci plaćaju gotovo 12 posto više od globalnog prosjeka, što ih stavlja u elitnu – ili možda manje poželjnu – grupu zemalja s visokim poreznim opterećenjima. Na primjer:
- U Danskoj, koja je na prvom mjestu, porezni klin za singlove iznosi oko 50 posto.
- U Sjedinjenim Državama, koji su znatno niže na ljestvici, taj omjer je oko 28 posto.
Ova razlika može se pripisati austrijskom sustavu socijalne zaštite, koji je vrlo razvijen i osigurava visoke standarde zdravstva, obrazovanja i mirovine. Međutim, visoki porezi također mogu smanjiti neto dohodak radnika, što utječe na njihovo kupovno moći i odluke o trošenju.
Ako pogledamo specifične scenarije, razlike postaju još izraženije. Za bračne parove s dva primanja, austrijski porezni klin iznosio je 37,4 posto u 2024. godini, što je osmo mjesto na ljestvici (prošle godine bilo je 40,6 posto). U usporedbi, prosjek za takve obitelji u OECD-u bio je 29,5 posto. Ovo pokazuje da su obitelji s više dohodaka u Austriji i dalje izložene visokim stopama, iako je došlo do blagog pada u odnosu na prethodnu godinu.
Trendovi i implikacije: Je li pad dovoljan?
Porezni klin u Austriji neznatno je pao sa 47,2 posto 2023. na 47 posto 2024., što može biti rezultat reformi vlade usmjerenih na olakšanje tereta. Međutim, ovaj pad je minimalan i ne mijenja činjenicu da Austrija ostaje među liderima u poreznim opterećenjima. Ovo može imati šire implikacije:
- Za radnike: Visoki porezi mogu smanjiti motivaciju za rad ili poticati migraciju kvalificirane radne snage u zemlje s nižim stopama, poput susjedne Švicarske ili Njemačke.
- Za gospodarstvo: Preveliki porezni teret može usporiti rast, jer preusmjerava sredstva od privatnog sektora prema javnom. S druge strane, on financira snažnu socijalnu mrežu koja sprječava nejednakost.
- Za vladu: Austrijska vlada može koristiti ove podatke za buduće reforme, poput poboljšavanja poreznog sustava kako bi se održao balans između prihoda i ekonomskog rasta.
Prema OECD-ovim prognozama, globalni trendovi pokazuju da će se porezni klinovi u mnogim zemljama stabilizirati ili čak smanjiti zbog digitalizacije i promjena u radu, ali Austrija će vjerojatno ostati iznad prosjeka zbog svojih socijalnih prioriteta.
Austrijanci zaista plaćaju jedne od najviših poreza na svijetu, s poreznim klinom od 47 posto za singlove i 37,4 posto za obitelji s dva primanja. Ovi podaci iz OECD-a nisu samo brojke – oni odražavaju širu priču o ravnoteži između socijalne zaštite i ekonomskog opterećenja. Dok je blagi pad ohrabrujući, Austrija mora nastaviti pratiti globalne trendove kako bi osigurala da visoki porezi ne ugroze njezinu konkurentnost. Ako ste zainteresirani za osobne financije, preporučujemo konzultaciju s poreznim stručnjacima kako biste bolje razumjeli svoj porezni položaj.
Zoran / TV Wien
