Europska komisija u srijedu je predstavila zemljama članicama EU popis ustupaka koje je spremna ponuditi administraciji Donalda Trumpa, kao i novi popis dobara na koja će uvesti carine ako pregovori propadnu, rekli su za Politico jedan dužnosnik EU i jedan diplomat EU.
Ovaj dvostruki pristup omogućuje Europskoj komisiji da osigura podršku svih 27 članica EU i da u pregovore sa SAD-om uđe s jačom pozicijom. Istodobno prijetnja novim carinama – uz one koje su trenutno samo privremeno obustavljene – pojačava pritisak na Washington da pokaže stvarnu spremnost za dogovor s Bruxellesom.
Potencijalne ponude SAD-u, navedene u takozvanom “pregovaračkom okviru” koji je sastavila Komisija, uključuju povećanje ulaganja u energetski sektor. Također se razmatra ublažavanje nekih propisa EU. Kao i ranije, snižavanje carina na uvezene automobile i međusobna ponuda ukidanja carina na industrijske proizvode i dalje su opcije na stolu. Bruxelles također vidi prostor za suradnju s Washingtonom u rješavanju kineskih trgovinskih prepreka i prekomjerne proizvodnje.
Neće svi biti sretni?
Ipak, diplomati EU upozoravaju da će svaka ponuda biti strogo ograničena unutarnjim podjelama među članicama, od kojih se neke boje da će izgledati kao da popuštaju američkom pritisku, dok druge ne žele narušiti odnose s povijesnim saveznikom. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron prošlog je mjeseca rekao da EU treba razmotriti uporabu tzv. “trgovinske “bazuke” – instrumenta protiv prisile.
Brifing za europske veleposlanike održan je u uskom krugu, a vodili su ga glavni savjetnik predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, Björn Seibert, i glavna pregovaračica za trgovinu Sabine Weyand, rekli su dvojica EU diplomata. Sastanak je bio ključan kako bi Komisija očuvala jedinstvo svih 27 članica dok traje 90-dnevna pauza koju je Trump najavio za dio američkih carina. I europski odgovor zasad je privremeno zamrznut do 14. srpnja. Europska komisija odbila je komentirati predložene mjere.
Dodatni pritisak
Uz svoje ponude, EU i dalje radi na odgovoru na 25-postotne carine na automobile te 10-postotne carine koje se još primjenjuju na europsku robu. Iako se ranije očekivalo da će Bruxelles uzvratiti udarom u sektoru usluga – primjerice prema tehnološkim divovima ili Wall Streetu – Komisija je odlučila zadržati klasičan pristup i usmjeriti se na robu, kako bi spriječila daljnju eskalaciju trgovinskih napetosti s Trumpovom administracijom.
Ovakav pristup možda neće zadovoljiti sve zemlje EU, poput Francuske i Belgije, koje potiču Komisiju da iskoristi sve alate koje blok ima na raspolaganju. Francuska je među najglasnijima u pozivima na snažan odgovor na američke carine, a istodobno lobira da se poštede njezini već teško pogođeni proizvođači konjaka. “Protumjere moraju obuhvatiti cijeli spektar, ne samo robu, već i sve instrumente koje imamo”, rekao je jedan dužnosnik Elizejske palače. Macron i von der Leyen trebali bi u ponedjeljak u Parizu razgovarati o carinama, na marginama jednog znanstveno-istraživačkog događaja.
