fbpx
 

Bečki pročistač vode proizvodi energiju iz otpadnog mulja

Nakon više od pet godina završeni su radovi na energetskoj obnovi bečkog postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda. U tom su periodu obnovljeni bazeni za mehaničko i biološko pročišćivanje te je izgrađeno novo postrojenje za obradu mulja. Zahvaljujući tome bečki se pročistač vode, koji se prostire na površini veličine Vatikana, nakon njegova puštanja u pogon može u potpunosti samostalno opskrbljivati energijom potrebnom za rad. S obzirom na to da će količina proizvedene energije premašiti količinu energije potrebne za pogon pročistača, nastat će čak i višak koji će se predati u gradsku električnu mrežu. Obznanili su to bečki gradonačelnik Michael Ludwig i članica bečkog poglavarstva za zaštitu okoliša Ulli Sima 4. lipnja 2020., točno na 50. obljetnicu polaganja kamena temeljca za gradnju pročistača. „Naročito u ovim vremenima, u kojima tema pandemije koronavirusa prevladava, važno je ne zaboraviti druge značajne izazove s kojima se suočava naše društvo. Zaštita klime pritom je na vrhu ljestvice”, kazao je bečki gradonačelnik.

Umweltstadträtin Ulli Sima, Bürgermeister Michael Ludwig und ebswien-Generaldirektor Christian Gantner enthüllten heute den Schlussstein des Projekts E_OS – Energie_Optimierung Schlammbehandlung in der von der ebswien betriebenen Kläranlage der Stadt Wien in Simmering.

 

Postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda obično se ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije, a na pogon jednog tako velikog postrojenja poput ovog u Beču dosad se trošio oko jedan posto ukupne gradske električne energije. Izgradnjom novog postrojenja, u kojem se iz otpadnog mulja proizvodi plin, bečki pročistač vode postaje u potpunosti energetski neovisan. Time će se i značajno smanjiti emisija CO2, i to za čak 40.000 tona godišnje.

 

Kako funkcionira inovativni postupak prerade otpadnog mulja u plin? Procesom pročišćivanja vode u Beču godišnje nastane oko dva milijuna kubičnih metara mulja. Njega će bakterije u novim spremnicima zapremine od 75.000 kubičnih metara uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje koji se dvotrećinski sastoji od metana. Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pritom neće nastajati samo mehanička energija koja će se uz pomoć generatora pretvarati u struju, već i toplinska energija koja se može koristiti za zagrijavanje vode i prostorija.

 

Energija bi na taj način po prvi put trebala biti proizvedena ove jeseni, dok će postrojenje od sljedeće godine biti u potpunosti energetski autarkično.

Izvor : Eurocomm PR

Zoran

Leave a Reply

Next Post

Prevrnuta čokoladna torta s čilijem i marelicama

Indijska plemena latinske Amerike su stoljećima miješali kakao i čili, čija je snaga pojačavala čokoladnu notu smeđeg napitka. Dodamo li toj ideji nesto voća i karamelu, dobit ćemo tako ukusan, topli desert koji neće dočekati sutra. Iako bez kreme, torta je nevjerojatno sočna, ali se može poslužiti s malo tučenog […]

News