fbpx
SIN GOSTIONIČARA RANO JE OSTAO BEZ MAJKE: Otišao je u partizane i ostvario impresivan put od najmlađeg Titovog generala do utemeljitelja samostalne Hrvatske

SIN GOSTIONIČARA RANO JE OSTAO BEZ MAJKE: Otišao je u partizane i ostvario impresivan put od najmlađeg Titovog generala do utemeljitelja samostalne Hrvatske

Na današnji dan 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću rođen je prvi predsjednik neovisne i samostalne Republike Hrvatske i utemeljitelj HDZ-a dr. Franjo Tuđman. Ovaj dan značajan je za sve domoljube, hrvatske branitelje, patriote i članove stranke koju je oformio Franjo Tuđman, a koji se danas preko medija u društvenih mreža prisjećaju njegova rođenja.

Tuđman.hr

Iako je san o neovisnoj i samostalnoj Hrvatskoj mnogo godina bila težnja velikog broja Hrvata, čini se kako se prava ideja rodila upravo Tuđmanovim rođenjem u Velikom Trgovišću u kojem je pohađao osnovnu školu, dok je srednju školu i trgovačku akademiju završio u Zagrebu gdje je sudjelovao u nacionalnom demokratskom pokretu zbog čega je 1940. godine dva puta bio uhićen.  Zbog prerane smrti majke Justine, Franjo Tuđman kao mali dječak ostaje uz oca Stjepana, lokalnog gostioničara i trgovaca, istaknutog člana Hrvatske seljačke stranke i jednog od glavnih pokretača otpora u Hrvatskom Zagorju, te članom ZAVNOH-a i AVNOJ-a.

Značajna karijera u JNA

Franjo Tuđman u antifašističkom partizanskom pokretu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sudjeluje od prvog ispucanog metka. Koncem 2. svjetskog rata kao major odlazi u Beograd u ulozi hrvatskog predstavnika u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske (NOV) i Partizanskih odreda Jugoslavije (POV) šime započinje svoju zavidnu vojnu karijeru. Kasnije radi u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva narodne obrane, u Generalštabu JNA te u uredništvu Vojne enciklopedije, da bi 1960. bio promaknut u čin generala, nakon čega napušta vojnu službu…

U Beogradu je završio studij na Višoj vojnoj akademiji, diplomiravši na temu „Pregled povijesti ratne vještine i tendencije razvoja u suvremenom nuklearnom dobu“, što je zasigurno objašnjenje njegovih strateških umijeća koja je imao prilike iskazati 90-tih godina u Domovinskom ratu.

Tuđman.hr

San o neovisnoj Hrvatskoj i uhićenja

No, prije pokušaja osamostaljenja Hrvatske i sukoba koji su se dogodili na hrvatskom tlu, zbog svojih stavova o nekim povijesnim pitanjima Tuđman dolazi u sukob s komunističkim vlastima, koje ga optužuju zbog nemarksističnosti i nacionalizma u istraživačkim radovima, čime započinje njegov politički progon. Tuđman je tvrdio da svaki narod ima pravo na vlastitu oružanu silu, protivio se nametanju kompleksa NDH-a hrvatskom narodu te “ukazivao na preuveličavanje broja jasenovačkih žrtava”. Nakon sloma Hrvatskog proljeća uhićen je u siječnju 1972. godine i u montiranom procesu osuđen na dvije godine strogog zatvora i zabranu javnog nastupanja u trajanju od dvije godine. Kazna mu je 1973. smanjena na devet mjeseci na intervenciju Miroslava Krleže. Novo uhićenje uslijedilo je 1981. kada je osuđen „zbog neprijateljske propagande“ na tri godine zatvora, uz zabranu bilo kakvog javnog djelovanja u trajanju od pet godina. Kaznu je služio od siječnja 1982. do veljače 1983. u zatvoru u Lepoglavi.

 

 
Tuđman.hr

Najzaslužniji za samostalnost Hrvatske

Od dana njegove smrti koja ga je zadesila 10. prosinca 1999. u Zagrebu, pa sve do danas, ime Franjo Tuđman u dijelu naroda izaziva prijepore i kontroverze, no oko jedne činjenice nema dvojbe: Tuđman je jedna od najzaslužnijih osoba za hrvatsku suverenost i neovisnost, kao i demokraciju koju danas svi uživamo.

Petogodišnji rat koji je Hrvatska vodila protiv JNA i srpskih pobunjenika pojačanim paravojnim postrojbama iz Srbije, bio je predvođen upravo prvim predsjednikom koji je bio i vrhovni zapovjednik Hrvatskih oružanih snaga. predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. godine te vojno-redarstvene akcije u kojima su 1995. godine oslobođena okupirana područja zapadne Slavonije (operacija ‘Bljesak’) te Dalmacije, Like, Banovine i Korduna (operacija ‘Oluja’). Iste je godine sudjelovao u mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini te bio supotpisnik Daytonskog sporazuma. Godine 1998. završila je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u državni sustav Republike Hrvatske, čime su ostvarene njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

Screenshot

Sjajan govornik

Prvi hrvatski predsjednik bio je sjajan motivacijski govornik, a jedan od njegovih najupečatljivijih je zasigurno govor na prvoj obljetnici Oluje 5. kolovoza 1996. godine:

“Možemo odoljeti svim silama. Da je na našoj strani pravda, da su na našoj strani sva ponosna tijela i žrtve koji je hrvatski narod dao i dao uz Božju pomoć, možemo upsjeti u onom u što nitko nije vjerovao osim nas koji smo znali da  hrvatski narod može izdržati i može naći snage u sebi i nakon što su nam razorili Vukovar.”

 

Dnevno.hr

 

Leave a Reply