Nakon velike bure koja se digla u javnosti zbog novog srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu u kojemu se tvrdi da dubrovačka književnost jednako pripada i hrvatskoj i srpskoj kulturi te svojatanja dubrovačkih književnika, iz Srbije ne odustaju, već nastavljaju s novim provokacijama.
Naime, Radio televizija Srbije (RTS) od Grada Dubrovnika zatražila je dozvolu za snimanje filma ‘Kultura Srba’ u Dubrovniku.
Međutim, dubrovački gradonačelnik Mato Franković (HDZ) nije prihvatio njihov prijedlog, piše Dubrovački vjesnik.
RTS želi snimati film u Dubrovniku, stigla im odbijenica
“Rekli su da žele snimati o povijesnim znamenitim ličnostima, a naveli su o kojima se to radi: Ruđer Bošković, Vlaho Bukovac, Baltazar Bogišić i mnogi drugi”, kazao je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika za RTL.
No, na odbijenicu je reagiralo i srpsko veleposlanstvo u Hrvatskoj, no očito se radi o još jednoj u nizu provokacija.
Podsjetimo, Srbija je nedavno donijela ‘Zakon o kulturnom nasleđu’ kojim se cijela dubrovačka književnost do 1867. svojata kao srpska, Osim toga, tvrde i da velikani Marin Držić i Ivan Gundulić pripadaju jednako i srpskoj i hrvatskoj kulturi. Na to su uslijedile, naravno, reakcije, posebice iz Dubrovnika.
Luko Paljetak: ‘Lupež je uvijek lupež’
“Nisam čitao Zakon, ali neka uzmu sve što nemaju, znam tu njihovu tendenciju i težnju jer to rade već godinama, ali se ne bih na to obazirao. Lupež je uvijek lupež i dokazivati da je ukrao nešto nije njegovo neprestano znači zapravo braniti sebe od nečega od čega se ne treba braniti. Ionako, oni koji to tvrde, sami savršeno znaju da to nije tako.
Ni država ni Ministarstvo, nitko na to ne bi trebao reagirati jer je to besmislica, kao što je besmislica da je Đoković ‘spasitelj svijeta’ ili ‘drugi Krist’, kao što je besmislica da je aramejski prijevod sa srpskog. Time se ne treba niti vrijedi baviti, to je čista besmislica. Čim se počneš time baviti, onda će onaj treći koji to promatra pomisliti da nekog ‘vraga’ u tome ipak ima”, komentirao je, među ostalima, srbijanske pretenzije dubrovački pjesnik prevoditelj, književnik i umjetnik, akademik Luko Paljetak za Dubrovački vjesnik.
Burne reakcije, ali i jedna beskrajno duhovita
Osim pojedinačnih reakcija, burno je reagirala Matica hrvatska, koja je zgrožena Zakonom jer smatraju da se iza svojatanja Marina Držića i Ivana Gundulića krije želja za prisvajanjem hrvatskog teritorija i hrvatskog mora.
Iz Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova stižu vijesti da se priprema oštra reakcija.
Međutim, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje odlučio je na duhovit način reagirati na srbijanski Zakon. Putem Facebooka objavili su ‘izjavu Marina Držića u vezi s ponovnim srbijanskim posezanjem za dubrovačkom književnošću’.
‘Reakcija samog Marina Držića’
“Trijeba je sad rijeti kako me uvelike disperava kvantitat nečiviltati kojom se tratava naša kvestijon od jezika. Što im to okora? Ali scijene da će njihovi usilovani i usioni argumenti veramente persvadat i sedukat ljude nazbilj, ljude od šijence, ljude što imaju inđenja. Inkvjetani smo zadosta tijem svijem, ma nećemo zgučulavat.
Ne imam intencijon konvinkat one ljude nahvao štono im šijenca nije bliza… Ne može se istinom konvinkat neko ko veritat ne ljubi, ali ona je od velike importance ondi gdje je nagrđena. (Ne može se u istinu uvjerit netko tko istinu ne ljubi, ali ona je od velike važnosti tamo gdje je nagrđena)
Oponjat ću sve laži jer nije lašnje stvari neg li oponjat ono čega nije! I neću se puštit tiranidžat od nikoga, jer bi to imalo rijet da tradiškavam i sve naše dične i uzmnožne pisce. Možemo imađinat da nam invidijaju, ma to ne hoće rijet da ćemo čedat svoje. (Možemo zamisliti da nam zavide, ma to ne znači da ćemo dati svoje)
‘I pijavica ljubi krv čovječju, ali mu dušu vadi’
Dubrovčani jesu skladni, jerbo odvazda nijesu mahniti, ma znaju dobro što je to libertat i kako se ona čuva. Poradi tega što nijesu imali pisaca u brijeme u koje mi hi imasmo, danaske ne imaju škropula rijeti da su naški pisci njihovijem jezikom verse skladali.
Ajme skandao, u jednu riječ”, nešto je što bi, prema Institutu, rekao Marin Držić.
Na kraju su iz Instituta poručili: “U neformalnom razgovoru dum Marin nam je još dodao da ‘i pijavica ljubi krv čovječju, ali mu dušu vadi’, s čime smo se, naravno, složili’.
Marin Držić najpoznatiji je dubrovački dramski pisac koji je rođen 1508. godine u Dubrovniku, a umro je 1567. u Veneciji.
