fbpx
Sve napetije zbog Ukrajine: Biden sazvao hitan video sastanak s europskim saveznicima, 8500 američkih vojnika u stanju ‘pojačane pripravnosti’

Sve napetije zbog Ukrajine: Biden sazvao hitan video sastanak s europskim saveznicima, 8500 američkih vojnika u stanju ‘pojačane pripravnosti’

 
Američki predsjednik Joe Biden održat će video sastanak o Ukrajini s europskim saveznicima kasnije tijekom ponedjeljka, nakon što su SAD upozorile da bi ruska invazija mogla doći “u bilo kojem trenutku”.

Očekuje se da će tema razgovora biti odgovor na gomilanje ruskih trupa na ruskoj granici s Ukrajinom. Moskva poriče da planira vojnu akciju. Bidenova administracija naredila je obiteljima osoblja veleposlanstva u Kijevu da u nedjelju napuste Ukrajinu.

Ukrajina smatra da je odluka “preuranjena”, nazvali su je “prikazom pretjeranog opreza”, javlja BBC.

Video poziv od američkog predsjednika u ponedjeljak će primiti premijer Velike Britanije Boris Johnson, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, talijanski premijer Mario Draghi, poljskog predsjednik Andrzej Duda i šefa NATO-a Jens Stoltenberg.

Čelnici EU Ursula von der Leyen Charles Michel također će se javiti.

Boris Johnson upozorio je da obavještajni podaci sugeriraju da Rusija planira munjevit napad na ukrajinski glavni grad Kijev. Obavještajni podaci vrlo su jasni da postoji 60 ruskih borbenih skupina na granicama Ukrajine, a plan za munjevit rat koji bi mogao uništiti Kijev je onaj koji svi mogu vidjeti, rekao je. Johnson smatra da bi napad na Ukrajinu bio katastrofalan potez Rusije. Velika Britanija je također počela povlačiti osoblje iz svog veleposlanstva u Kijevu.

Prema izvješćima New York Timesa i CNN-a, SAD razmišlja o raspoređivanju 1.000-5.000 vojnika u istočnu Europu i baltičke države, kako bi se suprotstavile ruskom raspoređivanju.

Axios piše da je američki ministar obrane Lloyd Austin stavio je 8.500 američkih vojnika stavljeno u stanje pojačane pripravnosti za raspoređivanje u istočnoj Europi u slučaju da NATO aktivira svoje snage za brzo reagiranje zbog napetosti s Rusijom, objavio je Pentagon u ponedjeljak.

Članice vojnog saveza NATO-a, uključujući Dansku, Španjolsku, Bugarsku i Nizozemsku, već šalju više borbenih zrakoplova i ratnih brodova u istočnu Europu kako bi ojačali obranu u regiji.

Kremlj NATO vidi kao sigurnosnu prijetnju i zahtijeva pravna jamstva da se savez neće širiti dalje na istok, uključujući i susjednu Ukrajinu.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je zahtjev Rusije za vetom, rekavši da se savez zalaže za “pravo svake nacije da bira svoje saveze”.

Rusija je zauzela ukrajinski teritorij, kada je anektirala Krim 2014. godine. Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad tim teritorijem, izglasala je pridruživanje Rusiji na referendumu koji Zapad i Ukrajina smatraju nezakonitim.

Pobunjenici koje podržava Rusija također kontroliraju područja istočne Ukrajine u blizini ruskih granica. Procjenjuje se da je taj sukob koštao oko 14.000 života, a mirovni sporazum iz 2015. je daleko od ispunjenja.

Tportal.hr

 

Leave a Reply