“U Rusiji vlada hladni građanski rat”

Oni koji se u Rusiji ne slažu s politikom Kremlja bježe. Navodi se da je više od 100.000 Rusa napustilo svoju zemlju od početka rata. Tko ostane riskira svoj posao i svoju slobodu.

DW.com

Njezine posljednje ispravke kontrolnih radova pred ljetni raspust mogle bi biti zadnje u njezinom čitavom profesionalnom životu. Moskovska nastavnica matematike Tatjana Červenko nada se da će i u novoj školskoj godini zadržati posao. No, to nije sigurno. Pedagoginja je postala suviše neugodna za vodstvo škole – zbog svog otvorenog antiratnog stava. U intervjuu za DW se požalila: „Polako, ali sigurno na mene vrše pritisak, čak i s naizgled trivijalnim stvarima.”

Tatjana Červenko pokazuje bilježnicu u kojoj je učenik nešto naškrabao na margini. Bezopasno. Navodno. “Nisam se, naravno, obazirala na to, ali mi je direktorica zamjerila što nisam obavila svoju dužnost. Trebala sam pozvati roditelje đaka u školu. Samo zbog ovih žvrljotina!”

Kada je počeo ruski agresorski rat protiv Ukrajine, stotine ljudi su izašle na ulice. I Tatjana Červenko. Iako je prosvjed protekao mirno, ona je uhićena i morala je platiti kaznu u iznosu od oko 300 eura. Tada je pozvala direktorica na razgovor u četiri oka da govori o svojim političkim stavovima: „Znamo za vašu akciju”, rekla je direktorica. „To nije dozvoljeno. Pitala sam: zašto? To je moje slobodno vrijeme. Rekla je da, ali roditelji učenika bi mogli prigovoriti.” Od tada vodstvo škole budno nadzire Tatjanu, kaže ona.

“Samo idite!”

Priča o Tatjani Červenko nije usamljen slučaj. Državne namještenike se zastrašuje širom Rusije. Kažu da je svatko tko je protiv rata protiv države. I morao bi dobrovoljno napustiti posao. Prijetnje upućene rektorima sveučilišta nedavno su stigle iz Dume, donjeg doma ruskog parlamenta. Predsjednik Vjačeslav Volodin je zaprijetio: „Ovdje se radi o sigurnosti naše države. O budućnosti naše zemlje. Zato vi, poštovani rektori, treba da budete svjesni svoje odgovornosti, uz svu toleranciju. Ako ne, samo idite. Ustanite i idite.”

Vladimir Putin i Vjačeslav VolodinVladimir Putin i Vjačeslav Volodin

Ruska nastavnička udruga „Nastavnički savez” strahuje da će ovakve izjave sa samog vrha stići na dno kao poziv na akciju i da će nastavnici, koji kritički misle, sada biti ušutkani. Članica udruženja Svetlana Losovskaja iz Ulan-Udea kritizirala je za DW: „Ovo je pogubno za Rusiju. Za cijelo rusko društvo. Trenutno doživljavamo neku vrstu hladnog građanskog rata u Rusiji. Društvo je podijeljeno.” Ali, Svetlana Losovskaja se nada da će ostati ljudi, koji će govoriti istinu do kraja.

No, u Rusiji ih je sve manje. Procjenjuje se da je više od 100.000 ruskih stručnjaka već napustilo domovinu zbog straha od progona zbog kritika Kremlja. Novinari, istraživači, IT stručnjaci, umjetnici i glumci bježe u Gruziju, baltičke države, Tursku ili Njemačku. Među njima je poznati mladi povjesničar i teolog Konstantin Mihajlov. Već nekoliko tjedana živi u Beču i, kao istraživač, želi da može slobodno govoriti o svom radu, rekao je Mihajlov za DW: „Sve je više zabrana, vlada se sve više uključuje u povijest, o čemu oni vrlo malo znaju. Zato radije govorim sa sigurne udaljenosti čak i o bezazlenim stvarima”.

Rizična istraživanja

Stvari koje su nekada bile bezazlene danas se ruskim vlastima ne čine tako bezazlene. Mihajlov provodi istraživanja na području Ruske pravoslavne crkve, specijalizirajući se za rodna pitanja, uključujući homoseksualnost. Takva istraživanja su rizična u suvremenoj Rusiji, žali se Konstantin Mihajlov. Trenutno radi na knjizi o novim vjerskim pokretima. Ali sve više vjerskih pokreta u Rusiji biva proglašavano ekstremističkim: „Naravno da nisam član ovih pokreta, ali i sam bih mogao biti proglašen ekstremistom jer ih istražujem.” Službeno u Rusiji još uvijek nema cenzure, priznaje Mihailov i dodaje: „Ali postoji autocenzura organizirana od strane države.”

Pored otvorenog antiratnog stava, postoje i vrlo praktične stvari koje motiviraju posebno mlade Ruse da bježe, kao što je IT stručnjak Roman Stič. Ovaj 23-godišnjak uglavnom radi za klijente u inozemstvu. Nakon što je Rusija isključena iz međunarodnog sustava za transfer novca SWIFT u sklopu zapadnih sankcija, on je jedva mogao poslovati iz Moskve, kaže Stič za DW: „Zapošljavam 80 ljudi – i prvo sam pomislio na njih. Postoje i politički razlozi. Ne želim plaćati porez u militarističkoj Rusiji i ne želim više da me povezuju s tom zemljom. Ne želim ništa imati s njom ni u budućnosti.”

Ali s Gruzijom svakako. Roman Stič duguje svoj novi početak ovoj zemlji. Ovdje vidi svoju budućnost. I – budućnost tisuća drugih, kako kaže, „pristojnih” Rusa – tako naziva sunarodnjake koji se otvoreno pozicioniraju protiv rata.

Za razliku od Romana Stiča, nastavnica matematike Tatjana Červenko ne želi napustiti Rusiju. Nedavno joj je, kaže, došla uplakana učenica. Ona ima rođake u Ukrajini i ne zna s kim da razgovara o tome. Upravo u takvim trenucima ona je tražena kao učiteljica, kaže Červenko. Trenutno je na ljetnom raspustu. Ako nakon toga ostane bez posla, ići će na sud. Ona se želi boriti do kraja.

DW

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.