‘Samo Hrvatska i Orbanova Mađarska ograničavaju cijene, to puno govori’

Trgovačkim lancima koji Vladi nisu dostavili cijene najprodavanijih artikala istekao je rok. Hoće li požaliti zbog toga? Hoće li im Vlada ukinuti subvencije za cijenu struje? Boje li se reputacijskog rizika zbog dolaska na crne liste? Ili su bilo kakve zabrane i ograničenja besmisleni u tržišnoj ekonomiji? Hoće li cijene hrane i dalje divljati?

O tome su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno razgovarali Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja; Slobodan Školnik, stručnjak za maloprodaju; Boris Podobnik, Udruga Glas poduzetnika i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Državni tajnik Bujanović rekao je kako su poslali popis cijena 80 najprodavanijih artikala deset velikih trgovačkih lanaca koji čine 83 posto maloprodaje. ‘Oni su potpisali etički kodeks koji kaže da neće neopravdano povećavati cijene. Dva su poslala popis, Konzum i KTC, a ostali zasad nisu. Razgovori su u tijeku i pozivamo ih i dalje, kazao je Bujanović te dodaje kako su trgovci potpisali etički kodeks koji nalaže da se ne povećavaju neopravdano cijene.

‘Imamo velikih mogućnosti da ili povećamo broj prehrambenih artikala kojima bi ograničili cijene ili možemo razgovarati o danim subvencijama poduzetnicima, primjerice električna energija. Mjere vrijede do 31. ožujka, njih ne mora biti’, naveo je Bujanović moguće sljedeće korake Vlade.

Boris Podobnik iz Udruge Glasa poduzetnika pak ističe da prema Ustavu hrvatsko gospodarstvo počiva na slobodnom tržištu. Pritom naglašava da je upravo osnova slobodnog tržišta slobodno formiranje cijena. ‘Mi smo izašli iz socijalizma i nadali smo da ćemo doći u red zemalja u kojima postoji slobodno formiranje cijena i slobodno tržište. Sada vidimo da je Hrvatska s Mađarskom jedina koja odstupa od slobodnog tržišta. A s obzirom na to da ovakve mjere uz nas ima Orbanova Mađarska mislim da je to veliki problem, rekao je Podobnik.

Komentirajući kako su cijene u istim trgovačkim lancima niže u drugim državama niže nego kod nas, rekao je da pri usporedbi, pored PDV-a, treba uzeti u obzir i niz drugih nameta. ‘Mi imamo gomilu parafiskalnih nameta, čini mi se oko 150. A koliko imaju parafiskalnih nameta druge zemlje? Najvjerojatnije enormno mali broj. Upravo zbog toga ne treba uopće čuditi što su kod nas cijene veće’, ističe Podobnik te dodaje kako je siguran da će trgovački lanci morati reagirati kad Hrvati koji žive u pograničnim županijama u većem broju krenu kupovati robu u inozemstvo.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je da ne bismo morali uvoditi mjere kad bismo bili Nizozemska ili Njemačka, ali to nismo. Rekao je da se uvode mjere ograničavanja cijena zbog zaštite građana i to onih najugroženijih te replicirao Podobniku kako umirovljenici koji jedva sklapa kraj s krajem ne mogu ići preko granice.

‘I oni koji nisu trebali dizati cijene tijekom prošle godine dizali su cijene u očekivanju veće inflacije pa su doprinosili većoj inflaciji. Dio je prepisivao, vidjeli su da je dignuo cijene susjed pa su i oni dignuli cijene. Koliko god će se svi uprijeti u to da u Hrvatskoj da nema kartelnog dogovaranja, jer je naravno zakonom zabranjeno, jedni od drugih očito prepisuju cijene’, uvjeren je Sever.

Tportal.hr

Photo by Anna Tarazevich

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.