Gotovo osam mjeseci nakon izbora Federacija Bosne i Hercegovine napokon je dobila Vladu. Bila je potrebna još jedna odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da bi se to dogodilo. Dok se izglasavala nova vlada, ispred Parlamenta Federacije održavali su se prosvjedi u organizaciji SDA i DF-a. Nekoliko stotina najljućih pripadnika tih stranaka sinkronizirano je napadalo zastupnike iz reda bošnjačkog naroda koji su dali potporu novoj vladi. Pod salvom psovki, ali i fizičkih udaraca, našlo se nekoliko zastupnika manjih stranaka koji su se priklonili Vladi koju čine tzv. Trojka i HDZ/HNS. Bila je to kulminacija višemjesečnih političkih igrica koje su počele neposredno nakon održavanja općih parlamentarnih izbora prošle godine.
Podsjetimo, u izbornoj noći visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je amandmane na izborni zakon Federacije BiH. Prema nametnutim odredbama, broj predstavnika u klubovima naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka, povećan je sa 17 na 23, a u klubu ostalih sa 7 na 11. Ovim izmjenama Dom naroda dobio je 80 umjesto dosadašnjih 56 zastupnika. Ono što je najbitnije u ovoj Schmidtovoj odredbi je da 13 izaslanika u svakom od klubova naroda može predložiti predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH.
Podmićivanje i prijetnje
Na ovaj način Schmidt je otklonio mogućnost preglasavanja od bošnjačkih stranaka unutar hrvatskog kluba Doma naroda Federacije BiH. Naime, preglasavanje hrvatskih stranaka u Domu naroda bio je plan koji su bošnjačke stranke, ponajprije SDA i DF, već godinama najavljivale u sklopu plana tzv. deblokiranja Federacije BiH. Prvim Schmidtovim nametanjem amandmana spriječen je takav razvoj situacije u hrvatskom klubu, ali je zakomplicirana situacija u bošnjačkom klubu. Odmah nakon izbora SDA je krenuo u opsežnu i dobro pripremljenu operaciju kupovanja izaslanika u Domu naroda. Raznim smicalicama, koje bi tek trebale dobiti sudski epilog, ova stranka uspjela je pridobiti čak četiri izaslanika u Domu naroda. Na taj način onemogućili su parlamentarnoj većini iz reda bošnjačkog naroda da većinu iz parlamenta projicira i u Dom naroda te na taj način predloži predsjednika ili potpredsjednika Federacije koji su nužni za potvrđivanje Vlade.
Plan SDA i DF-a bio je kupovanjem glasova u Domu naroda izabrati svog potpredsjednika Federacije, koji bi potom odbio potvrditi Vladu Federacije sve dok Trojka i HDZ/HNS u Vladu ne bi primili SDA i DF. Kupovanje je bilo toliko uspješno da su unutar kluba Bošnjaka uspjeli izabrati Refika Lendu, koji je potom izabran za potpredsjednika Federacije. Odmah nakon izbora on je vrlo jasno rekao kako neće potvrditi ni jednu vladu u kojoj nema SDA, pravdajući takav stav izbornom voljom u klubu Bošnjaka Doma naroda Federacije BiH.
SDA i DF su u operaciji kupovanja većine u bošnjačkom klubu Doma naroda Federacije koristili ogromne fondove koje su, kako se počinje otkrivati, izvlačili iz velikih javnih sustava poput telekom-operatora i Autocesta Federacije BiH. Prema izjavi Kenana Uzunovića, člana male stranke Bosanskohercegovačke inicijative, iz SDA su mu nudili milijunske iznose kako bi glasao protiv formiranje Vlade Federacije. Najprije su mu ponudili dva milijuna maraka, a potom čak tri milijuna. U samu operaciju bili su uključeni čelnici velikih sustava koji su po naputku stranačkih prvaka vodili operacije kupovanja izaslanika i parlamentarnih zastupnika.
Naprasna promjena
Stoga nije čudno što je Schmidt nametnuo izmjene kaznenog zakona kojima je predvidio drakonske kazne za kupovanje izaslanika i zastupnika nakon izbora. Nove izmjene kaznenog zakona predviđaju čak deset godina zatvora za takve pokušaje. Međutim, u prvi mah SDA je uspio preoteti bošnjački klub Doma naroda, imenovati svog potpredsjednika Federacije i blokirati sve procese u Federaciji. Stoga je Schmidt morao ponovno intervenirati kako bi odblokirao Federaciju.
Glavna poruka Christiana Schmidta nakon nametanja amandmana na izborni zakon u listopadu prošle godine bila je kako će na taj način spriječiti blokiranje formiranja vlasti u Federaciji. Schmidt tada nije predvidio mogućnost da jedna stranka ili koalicija ima većinu u Parlamentu, a druga u Domu naroda. SDA je do većine u Domu naroda došao kupovanjem te je na taj način anulirao volju većine iz Parlamenta. SDA je ovim akcijama riskirao opću osudu međunarodne zajednice, ali je jednostavno morao pokušati jer je ulog bio prevelik.
Ova stranka već ranije je izbačena iz vlasti na razini BiH, a gubitak vlasti i na entitetskoj razini značio je gotovo sigurne kaznene procese za brojne političare iz stranke – od bivšeg šefa obavještajne službe Osmana Mehmedagića Osmice preko federalnog premijera Fadila Novalića do šefice KBC-a Sarajevo Sebije Izetbegović. Stoga nije čudo što mediji bliski stranci SDA već danima pozivaju na prosvjede ispred OHR-a, Predsjedništva i Parlamenta. Na posljednjim prosvjedima okupilo se tek nekoliko stotina ljudi, ali svi su primijetili kako su prosvjednici bili izuzetno agresivni. Stoga mnogi na domaćoj političkoj sceni, ali i u međunarodnoj zajednici, strahuju kako će SDA i DF maksimalno zaoštriti retoriku nakon što su izbačeni iz kombinacija za sastav vlasti na razini Federacije.
Radikalizacija politike
Posljednje izjave koje uključuju prozivanja za izdaju, marginalizaciju i palestinizaciju Bošnjaka idu upravo u pravcu maksimalne radikalizacije političke scene. Idući period za BiH će biti izuzetno bitan jer će se pokazati je li nova vlada sposobna provesti krupne reforme ili će postati talac radikalizacije političke scene od SDA i DF-a.
Christian Schmidt je drugim nametanjem amandmana na izborni zakon Federacije napokon odblokirao uspostavu vlasti u Federaciji. Tzv. privremenim rješenjem omogućio je potvrdu Vlade bez potpisa predsjednika i dvaju potpredsjednika Federacije. Za potvrdu Vlade Nermina Nikšića bio je dovoljan potpis predsjednice Federacije iz reda hrvatskog naroda Lidije Bradare i potpredsjednika iz reda srpskog naroda Igora Stojanovića. Potpis drugog potpredsjednika, iz reda Bošnjaka, Refika Lende, nije bio potreban.
Na ovaj način Schmidt je kaznio SDA zbog kupovanja izaslanika u Domu naroda i onemogućio njihovo blokiranje Federacije. Sam Schmidt je rekao kako je ovo jednokratna odluka. U pripremi je novi paket izmjena izbornog zakona koji će stupiti na snagu za godinu dana ako se stranke u međuvremenu ne dogovore o kompletnom paketu izmjena izbornog zakonodavstva.
Prema predloženim rješenjima, koja bi na snagu stupila za godinu dana, potpredsjednik ili predsjednik Federacije, koji želi blokirati izbor Vlade Federacije, morao bi u svom klubu Doma naroda Federacije dobiti podršku 3/5 izaslanika ili 14 potpisa. Hrvatski narodni sabor oštro je istupao protiv rješenja iz OHR-a kojim bi se poništila odredba kako je za izbor Vlade potrebna suglasnost predsjednika i obaju potpredsjednika Federacije. Predstavnici Hrvata vrlo dobro znaju kako je navedena odredba jedina prepreka koja ih štiti od potpune marginalizacije političkog Sarajeva.
Briga Hrvata
Stoga nije čudno što su SDA i DF tražili od visokog predstavnika da se odredba kako je za izbor Vlade Federacije potrebna suglasnost tek dva od tri člana vodstva Federacije ugradi trajno u izborni zakon. Dakle, bili su spremni žrtvovati ovaj mandat ako bi u idućem izbornom ciklusu imali priliku trajno odstraniti Hrvate iz vlasti u Federaciji BiH.
Hrvatski predstavnici u idućem razdoblju moraju biti svjesni kako je trenutno jedina važeća odredba u izbornom zakonu ona koja kaže kako za izbor Vlade Federacije nisu potrebna sva tri potpisa vodstva Federacije. Za godinu dana bi trebali stupiti na snagu novi Schmidtovi amandmani koji će regulirati pravo veta.
Međutim, godinu dana je mnogo vremena. Pogotovo u BiH, u kojoj se politički događaji odvijaju dramatičnom brzinom. Stoga će u idućem periodu trebati biti iznimno budan kako netko drugi ne bi izlobirao da Schmidtova privremena odluka postane trajna na štetu Hrvata. Također, još nitko nije otvorio pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Prema nekim najavama, ovo pitanje moglo bi se u idućem periodu riješiti između stranaka nove parlamentarne većine, a jedan od modela o kojem se raspravlja jest da se članovi Predsjedništva biraju u parlamentu na prijedlog klubova naroda. Nema sumnje da će pitanje izbora člana Predsjedništva dodatno zapaliti političku scenu u BiH.
