Javnu scenu u Bosni i Hercegovini nedavno su potresla uhićenja predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debeveca i šefa Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA-e) Osmana Mehmedagića zvanog Osmica. I dok je Osmica još ranije nekoliko puta pritvaran zbog dovođenja u vezu s raznim kaznenim djelima, od nelegalnog stjecanja diplome do nezakonitog prisluškivanja, novost je privođenje de facto prvog čovjeka pravosudnog sustava u državi – predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca.
Prvi čovjek obavještajnog sustava i predsjednik državnog suda dovode se u vezu s nezakonitim prisluškivanjima od političkih oponenata preko državnih tužitelja do novinara. U javnosti je ovaj dvojac označen kao dio paralelnog sustava koji je egzistirao unutar obavještajnog i pravosudnog sustava zemlje. Paralelni sustav koji je vodio dvojac Debevec–Osmica bio je središnji dio državnog sustava koji je služio jednom režimu i stranci. Bio je to privatni sustav obitelji Izetbegović i stranke SDA.
Više smo puta pisali o moćnom obavještajnom aparatu nekadašnjeg AID-a, bošnjačke obavještajne službe, koji je u cijelosti inkorporiran u današnju državnu obavještajnu službu Bosne i Hercegovine – OSA-u. Taj sustav malo se ili nimalo promijenio od vremena rata. Premrežen je kadrovima odanima klanu Izetbegović i stranci SDA. Unutar ovog sustava svoje ljude su svojedobno ugradile i iranske obavještajne službe.
U državi egzistira paralelni sustav
Unatoč pokušaju međunarodne zajednice da sustav reformira, stari kadrovi AID-a uvijek su pronalazili način da očuvaju svoje pozicije, ali i strukturu sustava. Navedena struktura uvijek je ovisila o sprezi obavještajnog i pravosudnog sustava. Čvrstom kontrolom pravosudnog sustava štitio se iznimno složen sustav obavještajne kontrole u zemlji. Dio medija u Bosni i Hercegovini već godinama tvrdi da u državi egzistira paralelni obavještajni sustav koji je prije svega usmjeren prema unutarnjim političkim protivnicima.
Prisluškuje se sve i svakoga. Od političkih oponenata, stranih diplomata, novinara pa sve do čelnika susjednih država. Neposredno prije proteklih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini autor ovih redaka objavio je seriju članka o političkim prilikama u BiH, važnosti izmjena izbornog zakona, ali i položaju Hrvata u BiH. Između ostalog prvi smo najavili kako će visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH nametnuti izmjene izbornog zakona u izbornoj noći.
Iz dijela sigurnosnih službi tada smo upozoravani da pripazimo na komunikaciju jer postoji osnovana sumnja da su pod obavještajne mjere paralelnog sigurnosno-obavještajnog sustava stavljeni svi koji izvještavaju o izbornom procesu. Posebno su ih, rečeno nam je tada, zanimali kontakti i izvori na kojima temeljimo izvještavanje.
Nezakoniti postupci
Još ranije je izašao popis medija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji za koje se sumnjalo kako su pod paskom paraobavještajnog sustava u BiH. S eventualnim sudskim postupkom Osmici i Debevecu na površinu će vrlo vjerojatno izaći brojni nezakoniti postupci prisluškivanja političara, novinara i drugih javnih djelatnika u BiH i susjedstvu. Pritom treba naglasiti kako samo eliminacija Debeveca i Osmice vrlo vjerojatno neće razoriti paralelne AID-ove strukture koje su ugrađene u samu srž bošnjačke komponente institucija BiH.
Svojedobno je pisano kako u BiH telekomu postoji zaseban sustav za prisluškivanje pod kontrolom navedenih struktura. Stoga će trebati uložiti poseban napor kako bi se iz javnog života BiH eliminirale paralelne strukture. Dok traje afera vezana uz Debeveca i Osmicu, na Sudu BiH traje suđenje Miloradu Dodiku zbog podrivanja pravnog sustava BiH. Dodik je svojedobno u službenom glasniku Republike Srpske objavio dva zakona kojima se poništavaju odluke Ustavnog suda BiH. Iako je odluke, koje je ranije donijela Skupština RS-a, poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, Dodik je ipak naredio njihovu objavu u službenom glasniku.
Tim činom počinio je kazneno djelo jer je ranije utvrđeno kako je nepoštovanje odluke visokog predstavnika kazneno djelo. Dodik je i ovu optužnicu i suđenje iskoristio kako bi napravio političku predstavu te ponovno zaprijetio odvajanjem RS-a od BiH. Prema Dodiku, Tužiteljstvo BiH je nelegalna institucija koja nije predviđena izvornim Daytonskim mirovnim sporazumom. Čelnik RS-a osporava i legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta jer nije dobio mandat Vijeća sigurnosti UN-a. U jednom trenutku Dodik je čak zaprijetio uhićenjem Christiana Schmidta ako se pojavi na teritoriju RS-a.
Politička predstava
Državna i federalna vlast nakon proteklih izbora formirane su teškom mukom. Državu očekuje mukotrpan proces reformi ako misli otvoriti pregovore o članstvu s Europskom unijom na proljeće. Stoga afera sa zloporabom obavještajnog i pravosudnog sustava, ali i sustavno negiranje institucija BiH od dužnosnika RS-a, nikako ne pridonose klimi reformi i napretku na europskom putu. Uza sve navedeno, sve se češće u međunarodnoj zajednici počelo spominjati i ukidanje institucije visokog predstavnika.
Dosad su ove primjedbe dolazile uglavnom iz ruskih krugova u međunarodnoj zajednici. Međutim, u posljednje vrijeme potreba ukidanja ureda visokog predstavnika sve je češće na dnevnom redu i nekih članica Europske unije. Sam sam u više tekstova instituciju visokog predstavnika nazivao kolonijalnim upraviteljem. Po svojim ovlastima on to zaista i jest jer može suspendirati i nametnuti bilo koji zakon u zemlji. Također, može smijeniti bilo kojeg političara za kojeg ocijeni kako djeluje suprotno Daytonskom mirovnom sporazumu. No visoki predstavnik međunarodne zajednice trenutno je jedina institucija koja priječi kolaps države BiH.
Iz političkog Sarajeva više su puta urgirali prema visokom predstavniku da smijeni Milorada Dodika i zabrani mu političko djelovanje. Sarajevska politička čaršija u svojoj zabludi ide tako daleko da misli kako će smjenom Dodika iz BiH nestati srpski separatizam. Međutim, sadašnjeg Dodika će zamijeniti drugi Dodik i tako unedogled. Srpski separatizam u BiH postojat će sve dok Republika Srpska postoji u sadašnjem, entitetskom, obliku. Stoga bi prije povlačenja i ukidanja visokog predstavnika trebalo razmisliti o novom teritorijalnom ustroju zemlje. Nekadašnji prijedlog Biskupske konferencije BiH o reorganizaciji BiH na temelju četiri regije – tuzlanske, sarajevske, banjolučke i mostarske, mogao bi biti prvi korak u sustavnoj reorganizaciji BiH.
Nezgodan scenarij za Hrvatsku
Ako se ništa ne učini na novoj političko-administrativnoj reorganizaciji zemlje, a ukine se institucija visokog predstavnika, BiH će kao država i društvo vrlo brzo kolabirati. Svjestan je toga i sam Milorad Dodik, koji je nedavno izjavio kako samo čeka priliku na međunarodnom planu kako bi krenuo u osamostaljenje RS-a. Ono što sada s vrlo velikom sigurnošću možemo reći jest da će se to i dogoditi jer RS sada djeluje kao zasebna država unutar BiH. Prolaskom vremena i održavanjem tzv. politike visokih tenzija s naglašenim separatističkim tendencijama neminovno će u skoroj budućnosti doći do referenduma o odcjepljenju unutar ovog entiteta.
Ako međunarodne prilike budu naklonjene ovoj ideji, odnosno, ako međunarodna zajednica bude zaokupljena nekim drugim kriznim žarištima poput Ukrajine ili Bliskog istoka, u hrvatskom susjedstvu mogla bi niknuti još jedna srpska republika. Ta država bi se vrlo brzo ujedinila s Beogradom, a granice nove velike Srbije bile bi na 100 kilometara od Zagreba. Takav razvoj događaja sasvim sigurno nije u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima te Hrvatska treba učiniti sve što je u njezinoj moći da spriječi ovakav razvoj događaja. Potrebno je što prije na dnevni red međunarodne zajednice staviti ne samo izmjene izbornog zakona nego i proces sustavne teritorijalne reorganizacije susjedne države.
