Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić i premijer Andrej Plenković u utorak su se susreli na konferenciji “Godina dana s eurom u Hrvatskoj” gdje se raspravljalo o temi je li euro ispunio očekivanja. I dok premijer i guverner smatraju da su prednosti uvođenja brojne, građani i stručnjaci se baš i ne bi složili s njima.
Ekonomist Ljubo Jurčić i dalje smatra da je Hrvatska napravila veliku grešku kada je prije trinaest mjeseci postala članica eurozone.
“To je bio čisti politički potez koji je jako štetan za Hrvatsku. U principu nije se ništa promijenilo u odnosu na prije uvođenja eura. Prije uvođenja eura imali smo fiksni tečaj koji se nije usklađivao po paritetu kupovne moći i pustili smo stranim valuama kao što su euro i švicarski franak da harače po Hrvatskoj”, objašnjava Jurčić.
Nije ispunio očekivanja
“Kad je švicarski franak napravio problem, nije se ljudima ponudilo da pređu na kunu nego na euro, iako Hrvatska tada još uvijek nije bila članice eurozone. To pokazuje kakvu su glupost radile naše vlasti. Hrvatsku ekonomiju je više uništila monetarna politika nego što su to napravili četnici”, uvjeren je Jurčić.
Na pitanje je li euro ispunio očekivanja, Jurčić je odlučan i kaže da nije. “Cijene se izjednačavaju sa europskim, a plaće se tri puta manje njih. Iskustvo je već pokazalo da manje razvijene zemlje poput Hrvatske imaju više štete od zajedničke valute te da postaju kolonije bogatih zemalja”, dodaje.
Ekonomist smatra da situacija ne bi bila puno drugačija i da nismo uveli euro, jer smo se i prije ulaska u eurozonu ponašali kao da je euro naša službena valuta.
‘Nikad nismo prihvatili kunu’
“Fiksirali smo tečaj uz euro i ponašali se kao da nemamo kunu. Dozvolili smo deviznu klauzulu i da se država zadužuje u tuđem novcu, pored kune mi smo se ponašali kao da nemamo vlastitu valutu i banku.
Političari koji vode ekonomski i monetarnu politiku vide novac samo kao sredstvo razmjene, a ne kao instrument ekonomske politike. Hrvatska nikad nije koristila kunu kao instrument ekonomske poluitike niti je štitila kuna od stranih valuta na svom teritoriju”, zaključuje Jurčić.
Što se tiče građana, oni su uglavnom nezadovoljni. Oni s kojima smo razgovarali kažu da u ovih 13 mjeseci nisu vidjeli nijednu prednost zajedničke valute, samo mane. “Još uvijek preračunavam cijene u eurima u kune i uopće nemam osjećaj koliko nešto košta”, rekla nam je umirovljenica Ksenija dodajući da joj se čini da od uvođenje eura troši više nego prije.
Vide samo mane
“Ne samo što su cijene otišle gore, već i ja nemam nikakvi osjećaj koliko nešto košta. Sve mi se čini jeftino, ali zapravo je sve skuplje nego što je bilo prije”, kaže Ksenija. Mlada majka Antonija kaže da je država napravila veliku grešku kada je uvela euro u trenutku rekordne inflacije.
“Ne znam što im je to trebalo. Cijene su bile visoke i prije, ali su nakon uvođenja eura samo još narasle i ne pokazuju neku namjeru da se stabiliziraju”, kaže Antonija. “Prije sam više koristila gotovinu, sada više koristim kartice. Čak i karte na autobusnoj stanici plaćam karticom što mi se prije nikada nije dogodilo”, dodaje.
Na naše pitanje je li misle da je euro kriv za poskupljenja, Ksenija i Antonija odgovaraju da. “Trgovci su iskoristili priliku. Ja sam sačuvala neke kataloge iz godine prije eura i neke proizvode plaćam skoro duplo. Puno smo siromašniji nego što smo bili”, zaključuje Antonija.
Foto : Zoran / TV Wien